Hakeri su posljednjih dana napali rashladne sustave u trgovinama diljem Europe, daljinski mijenjali temperature hladnjaka i zamrzivača te prouzročili veliku štetu. U pojedinim trgovinama postavke temperature podigli su na čak 50 Celzijevih stupnjeva, zbog čega su trgovci morali baciti velike količine hrane. Hrvatski stručnjaci upozoravaju da slične sigurnosne propuste mogu imati i pametni uređaji koje svakodnevno koristimo u svojim domovima
Napadi su pogodili trgovine u Belgiji, Švedskoj, Irskoj i drugim europskim zemljama, a sličan incident zabilježen je prošlog mjeseca u Francuskoj. Napadači su iskoristili ranjivosti sustava koji omogućuju daljinski nadzor i upravljanje rashladnim uređajima.
vezane vijesti
U jednoj belgijskoj mesnici temperatura hladnjaka porasla je na 17 stupnjeva, zbog čega je vlasnik morao otpisati gotovo cijelu zalihu mesa. 'Naizgled je sve u redu, ali temperatura je dosegnula 17 stupnjeva pa ne želimo riskirati. Bojim se da ćemo morati baciti robu vrijednu između pet i deset tisuća eura', rekao je vlasnik mesnice Luc De Laet.
U Švedskoj su napadači u pojedinim trgovinama podigli postavke temperature rashladnih uređaja na 50 stupnjeva. 'Određena skupina hakirala je sustav za nadzor temperature naših hladnjaka i zamrzivača. Uspjeli su pristupiti sustavu i mijenjati postavke. To je suludo. Ne razumijem što time žele postići', ispričao je Rickard Nilsson, voditelj trgovačkog centra u Švedskoj.
Kako su hakeri preuzeli kontrolu?
Stručnjak za kibernetičku sigurnost Alen Delić objašnjava za RTL Danas da su napadači iskoristili činjenicu da su rashladni sustavi povezani s internetom, što omogućuje njihovo nadziranje i upravljanje na daljinu. 'Pojednostavljeno, radi se o uređajima koji imaju poveznicu s internetom i sa suprotne strane je netko lijepo pokucao, otvorio vrata, došao, povećao temperaturu i eto, dočekali smo jutro s povišenim temperaturama', objasnio je Delić.
No problem nije ograničen na industrijske rashladne sustave. Sve više kućanskih uređaja, od hladnjaka i perilica rublja do usisavača i grijalica, povezuje se s internetom. Njima se često može upravljati i putem mobilnih aplikacija, čak i kada vlasnik nije kod kuće.
'Praktično svi uređaji, od usisavača do hladnjaka, veš-mašina, perilica posuđa, grijalica, neka vrsta grijalica se mogu povezivati. Prisutno je sve više i više uređaja', rekao je za RTL Danas Igor Graf, voditelj odjela bijele tehnike u trgovini.
Takva tehnologija olakšava svakodnevicu, ali nedovoljno zaštićeni uređaji mogu postati meta hakera. No kućanski uređaji ne koriste nužno iste sustave kao hladnjaci u supermarketima, pa napadi na trgovine ne znače da su svi pametni hladnjaci jednako ugroženi.
Tko odgovara za štetu?
Predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević upozorava da kupci često nisu dovoljno svjesni sigurnosnih rizika uređaja koje povezuju s internetom. 'To je problem što se stvari tako brzo mijenjaju da ljudi jako malo znaju u što su zapravo ušli. Tek kad se pojavljuju nekakvi problemi kao što su ovi, onda se to počne malo više voditi računa', rekla je Knežević.
Ako uređaj ne radi ispravno zbog nedostatka, potrošači se mogu obratiti prodavaču. No u slučaju štete nastale hakerskim napadom odgovornost ovisi o okolnostima i uzroku sigurnosnog propusta. Delić zato savjetuje redovito ažuriranje softvera, korištenje snažnih lozinki i ograničavanje nepotrebnog pristupa uređajima putem interneta.
'Idealno bi bilo da nemamo takve uređaje svugdje na internetu, da ih štitimo, da nemamo pojednostavljene lozinke na njima, da ih nadograđujemo, da se zapravo držimo neke osnovne sigurnosne higijene', poručio je.
