Elon Musk je zaposlenicima tvrtke xAI predložio uspostavu tvornice na Mjesecu u kojoj bi se proizvodili sateliti namijenjeni umjetnoj inteligenciji. Uz to je iznio ideju izgradnje velikog elektromagnetskog katapulta na površini Mjeseca koji bi satelite izbacivao u svemir.

U objavi 2. veljače, kojom je najavljena akvizicija xAI-a, Musk je naveo da bi u roku od dvije do tri godine najniži trošak generiranja računalne snage za AI mogao biti u svemiru. Dana 11. veljače je na internom sastanku sa zaposlenicima ponovio tu procjenu, istaknuvši da je lansiranje AI satelita sa Zemlje trenutačni prioritet, ali da će nova raketa Starship omogućiti operacije i na drugim planetima.

Nije nova ideja

Prema Musku, napredak u tehnologijama poput prijenosa goriva u svemiru omogućit će Starshipu dostavu velikih količina tereta na Mjesec, čime bi se stvorili uvjeti za trajnu znanstvenu prisutnost i proizvodnju. Tvornice na Mjesecu mogle bi koristiti lokalne resurse za izradu satelita koji bi se potom lansirali u svemir bez potrebe za polijetanjem sa Zemlje.

Ideja o korištenju elektromagnetskih lansirnih sustava na Mjesecu potječe iz 1970-ih: američki fizičar Gerard K. O'Neill 1974. godine predložio je upotrebu mass drivera za izbacivanje komada rude s Mjeseca u svemir, gdje bi služili kao sirovina za izgradnju svemirskih kolonija i solarnih energetskih satelita.

O’Neill je sa suradnicima na MIT-u i uz potporu Instituta za svemirske studije (Space Study Institute) razvio prototipe koji su pokazali da bi sustav dug oko 160 metara mogao lansirati materijal s lunarne površine. Kasniji koncepti predviđali su sustave dugačke nekoliko kilometara, sposobne godišnje isporučiti stotine tisuća tona tereta prema Lagrangeovim točkama sustava Zemlja-Mjesec.

Koncept je razradio Robert Peterkin iz tvrtke General Atomicsa te je 2023. godine podnio izvješće Uredu za znanstvena istraživanja američkog ratnog zrakoplovstva o elektromagnetskom lansiranju s Mjeseca. U dokumentu navodi da bi moderni elektromagnetski sustavi mogli koristiti obilnu solarnu energiju umjesto dopreme kemijskog goriva sa Zemlje. Također predlaže razvoj tehnologije temeljene na sustavu za lansiranje zrakoplova koji se koristi na nosaču zrakoplova Gerald R. Ford američke mornarice, prilagođene za veće brzine i lunarne uvjete.

U izvješću se naglašava da je Mjesec bogat silicijem, titanom, aluminijem i željezom, kao i potencijalnim zalihama vode. Dugoročno bi lunarno gospodarstvo moglo koristiti te resurse za opskrbu, popravak i punjenje svemirskih letjelica u orbiti po nižoj cijeni od transporta materijala iz Zemljine gravitacijske zone. Starship, s kapacitetom dopreme do 100 metričkih tona tereta na Mjesec, u tom se kontekstu navodi kao ključna infrastruktura za razvoj takvog sustava.