Tostiranje kruha često završi s prepečenim dijelovima, a oni su zapravo kancerogeni i trebalo bi ih ukloniti. Znanstvenici su taj problem odlučili riješiti na genetskoj razini
Grupa znanstvenika iz Rothamsted Researcha u Harpendenu (Hertfordshire) razvila je genetski modificiranu pšenicu koja se može koristiti za izradu kruha i peciva, a oni će zbog toga biti manje kancerogeni kad se tostiraju.
Kako su istaknuli u svom radu, pšenica sadrži aminokiselinu koja se naziva slobodni asparagin, a biljka je koristi za pohranu dušika. Ista se ta aminokiselina prilikom pečenja, prženja ili tostiranja kruha pretvara u otrovni spoj akrilamid i znanstvenici ga klasificiraju kao 'vjerojatni kancerogen'.
vezane vijesti
Akrilamid je kemijski spoj koji nastaje u hrani tijekom toplinske obrade na visokim temperaturama, najčešće iznad 120 Celzijevih stupnjeva. Ne dodaje se namjerno, nego se stvara u reakciji šećera i aminokiselina, ponajprije asparagina. Taj proces dio je tzv. Maillardove reakcije, a ona hrani daje karakterističnu smeđu boju i okus.
Najčešće se nalazi u prženom krumpiru (pomfrit, čips), kruhu i tostu, pecivima i keksima, kavi (posebno prženoj) te žitaricama za doručak.
Genetskom modifikacijom do zdravijih namirnica
Tijekom dvije godine istraživanja znanstvenici su koristeći tehnologiju za uređivanje genoma, Crispr, uzgojili pšenicu koja može imati znatno niže koncentracije slobodnog asparagina, bez utjecaja na prinos usjeva. To znači da kruh proizveden iz takve pšenice prilikom tostiranja stvara manje razine akrilamida.
Kako su pojasnili u studiji, ciljali su gene odgovorne za proizvodnju asparagina, ali i srodni gen, što je rezultiralo smanjenjem slobodnog asparagina u zrnu za 59 posto, a u liniji s dvostrukim uređivanjem i do 93 posto.
Koncentracije u nekim vrstama kruha napravljenih od genetski modificirane pšenice pale su ispod granica detekcije, čak i nakon tostiranja.
'Ovaj rad pokazuje moć tehnologije Crispr u postizanju preciznih i korisnih promjena u genetici usjeva. Uz potporne regulatorne okvire možemo ostvariti značajne koristi za poljoprivredne i prehrambene sustave', istaknula je glavna istraživačica Rothamsted Researcha, dr. Naveet Kaur.
Dodaje da bi precizno genetsko modificiranje pšenice moglo omogućiti prehrambenim tvrtkama da zadovolje rastuće sigurnosne standarde (kakvi su na snazi u Europskoj uniji), a da ne ugrožavaju kvalitetu proizvoda ili da im to poveća troškove proizvodnje. Istovremeno će potrošačima omogućiti smanjenu izloženost akrilamidu u hrani.
