Sustav je već dostupan nacionalnim tijelima svih država članica, a cilj mu je unaprijediti nadzor sigurnosti hrane i ubrzati istrage u slučajevima sumnjivih proizvoda na tržištu. Europski povjerenik za zdravlje i dobrobit životinja Oliver Varhelyi poručio je da bi nova platforma mogla značajno promijeniti način na koji EU reagira na krizne situacije u prehrambenom lancu.

'TraceMap je veliki iskorak koji će revolucionirati sposobnost Europske unije da reagira na krize sigurnosti hrane i odlučnije suzbije prijevare u prehrambenom sektoru', rekao je Varhelyi za Euronews. Prema njegovim riječima, sustav će omogućiti bolju koordinaciju među državama članicama te snažniju zaštitu i poljoprivrednika i potrošača.

'Riječ je o ključnoj infrastrukturi za prevenciju i upravljanje krizama te bi ona trebala ojačati povjerenje svih sudionika u naš robustan sustav sigurnosti hrane', dodao je.

Praćenje hrane gotovo u stvarnom vremenu

Kako navodi Europska komisija, TraceMap koristi veliku količinu postojećih podataka iz poljoprivredno-prehrambenog sustava da bi pratio trgovinske tokove i proizvodne lance gotovo u stvarnom vremenu.

Umjetna inteligencija pritom analizira obrasce kretanja proizvoda i povezuje podatke o proizvođačima, distributerima i tržištu. Time bi sustav trebao pomoći u bržoj procjeni rizika za sigurnost hrane te otkrivanju veza između proizvođača, distributera i tržišta, praćenju opskrbnog lanca i bržem povlačenju opasnih proizvoda s tržišta.

Platforma je već testirana u praksi. Pilot-verzija korištena je tijekom nedavnog povlačenja formule za dojenčad s europskog tržišta, nakon što su kontaminirani sastojci povezani s dobavljačima iz Kine.

Sve više upozorenja na hranu

Novi sustav uvodi se u trenutku u kojem broj upozorenja o nesigurnoj hrani u Europi raste. Prema podacima Sustava brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (RASFF), broj prijava porastao je 2024. godine za 12 posto, na ukupno 5250 slučajeva.

Oko trećine tih prijava odnosilo se na odbijanje pošiljki na granicama, najčešće zbog ostataka pesticida u voću i povrću uvezenom iz Turske, Egipta i Indije. Najviše upozorenja prijavile su Njemačka (1907), Nizozemska (1155) i Italija (965).

Istodobno raste broj bolesti koje se prenose hranom. Prema podacima Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), 2024. godine u EU-u je zabilježeno 6558 epidemija bolesti povezanih s hranom, što je 14,5 posto više nego godinu ranije. Najčešće prijavljene bolesti su kampilobakterioza, salmoneloza, infekcije bakterijom E. coli (STEC) i listerioza.

Posebno zabrinjava listerija jer je 2024. uzrokovala najveći broj hospitalizacija i smrtnih slučajeva među svim infekcijama prenesenim hranom. Oko 70 posto zaraženih osoba završilo je u bolnici, a svaka dvanaesta je preminula.

Europska komisija smatra da bi upravo alati poput TraceMapa mogli pomoći u ranijem otkrivanju takvih prijetnji i bržem uklanjanju opasnih proizvoda iz europskog prehrambenog lanca.