U dramatičnim satima uoči američkog ultimatuma, iza kulisa su se odvijali intenzivni pregovori koji su na kraju doveli do dvotjednog primirja između SAD-a i Irana. Prema informacijama do kojih je došao Axios, ključnu odluku donio je iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamnei, koji je prvi put od početka sukoba dao zeleno svjetlo pregovaračima da krenu prema dogovoru
Dok je američki predsjednik Donald Trump javno prijetio razornim napadima na Iran, u pozadini su se istodobno intenzivirali diplomatski napori. Američke snage na Bliskom istoku pripremale su se za moguću veliku vojnu operaciju, a ni unutar Pentagona nije bilo jasno kojim će putem Trump krenuti.
Istodobno su saveznici u regiji strahovali od snažne iranske odmazde, dok su neki civili u Iranu počeli napuštati svoje domove u strahu od eskalacije.
vezane vijesti
Kaotični pregovori i uloga posrednika
Pregovori su u završnici bili iznimno napeti. Američki izaslanik Steve Witkoff navodno je iranski prijedlog nazvao ‘katastrofom’, nakon čega je uslijedio niz izmjena i intenzivna komunikacija, piše Axios.
Ključnu ulogu odigrali su posrednici iz Pakistana, dok su se u proces uključili i diplomati iz Egipta i Turske kako bi pokušali približiti stavove dviju strana.
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči bio je jedna od ključnih figura u pregovorima, a izvori tvrde da je uspio uvjeriti i zapovjednike Revolucionarne garde da prihvate dogovor.
Presudna odluka Hamneija, Trump bio neodlučan do posljednjeg trenutka
Prema više izvora, upravo je Hamneijeva odluka bila prekretnica. Zbog sigurnosnih prijetnji, uključujući mogućnost atentata, komunicirao je posredno, preko poruka koje su prenosili kuriri.
Njegovo odobrenje za nastavak pregovora opisano je kao ‘proboj’ bez kojeg primirje ne bi bilo moguće.
Iako su pregovori napredovali, Trump je još u utorak iznosio oštre prijetnje, uključujući izjavu da bi ‘cijela civilizacija mogla nestati’. Unatoč tome, iza kulisa je postojao određeni napredak.
Američki potpredsjednik JD Vance iz Mađarske je sudjelovao u pregovorima putem telefona, dok je izraelski premijer Benjamin Netanyahu bio u stalnom kontaktu s Washingtonom, sve zabrinutiji da gubi utjecaj na proces.
Na kraju je Trump, nakon razgovora s Netanyahuom i pakistanskim vojnim čelnikom Asimom Munirom, pristao na primirje. Američke snage dobile su naredbu za obustavu operacija svega 15 minuta nakon objave.
Krhko primirje i neizvjesna budućnost
Iran je potom potvrdio da će poštovati primirje i omogućiti prolazak kroz Hormuški tjesnac, ali uz koordinaciju sa svojim oružanim snagama.
Ipak, ostaju brojna otvorena pitanja – od stvarne provedbe dogovora do dubokih razlika između američkih i iranskih ciljeva. Pregovori bi se trebali nastaviti u Pakistanu, a američku delegaciju vjerojatno će predvoditi Vance.
Unatoč trenutnom smirivanju situacije, mogućnost nove eskalacije i dalje je vrlo realna.
