Za određivanje iznosa godišnjeg dodatka na mirovinu u obzir se uzimaju ostvarene pune godine staža. Kod obiteljskih mirovina to se odnosi na staž preminulih osoba, ali za primatelje dijela obiteljskih mirovina to nije slučaj
Isplata godišnjeg dodatka za 1,2 milijuna umirovljenika započinje u petak 19. prosinca, objavili su istovremeno premijer Andrej Plenković i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO).
Riječ je o dodatku koji se isplaćuje jednom godišnje, a zamjenjuje dosadašnje jednokratne dodatke, za koje je država u proteklih nekoliko godina utrošila više od 800 milijuna eura. Sad će pak biti izdvojeno 217,5 milijuna eura, a prvi put će ga, za razliku od ranije, dobiti svi umirovljenici.
'Želimo naglasiti da ćemo ovim dodatkom prosječnu sveukupnu mirovinu dovesti na razinu veću od 700 eura, ali i želimo do kraja mandata doći na ono što je bila ambicija, da ona bude blizu 800 eura. To je naša zajednička zadaća i vodit ćemo računa o umirovljenicima', rekao je Plenković na sjednici Vlade.
vezane vijesti
Izračun staža
Godišnji dodatak se, za razliku od mirovine, temelji na punim godinama staža. Ranijom je odlukom određeno da će on iznositi šest eura po godini staža, što znači da će netko s 15 godina staža dobiti 90 eura, s 30 godina 180 eura, a s 40 godina staža 240 eura dodatka.
Kako se svota dodatka može podijeliti s 12 mjeseci tako da svaki mjesec vrijedi 50 centi, oni koji imaju nedovršenu godinu staža bit će zakinuti za najmanje 50 centi, a najviše 5,50 eura, ovisno o broju odrađenih mjeseci koji ne ulaze u izračun.
Treba reći da staž za određivanje mirovine obuhvaća staž osiguranja, staž osiguranja s povećanim trajanjem, poseban staž, pridodani staž i dodani staž, odnosno staž na temelju kojeg je određena visina mirovine.
Razlike među kategorijama umirovljenika
S obzirom na različite vrste mirovina, ali i kategorije umirovljenika, jasno je da za većinu vrijede više-manje isti principi određivanja iznosa godišnjeg dodatka. No postoje i iznimke. Tako na stranicama HZMO-a stoji da će se, primjerice, 'korisniku obiteljske mirovine godišnji dodatak odrediti prema punim godinama mirovinskog staža na temelju kojeg je određena mirovina umrlog korisnika, odnosno na temelju kojeg je određena obiteljska mirovina nakon smrti osiguranika'.
Prevedeno s birokratskog jezika, svi primatelji obiteljske mirovine, a njih je u listopadu bilo 153.954, dobit će trajni dodatak određen po stažu preminule osobe. No što je s trajnim dodatkom za udovice i udovce koji uz vlastitu primaju i dio obiteljske mirovine?
Podsjetimo, ovo je pravo uvedeno početkom 2024. godine, a odnosi se na primatelje starosne ili invalidske mirovine u manjim iznosima te im je omogućeno i primanje 27 posto obiteljske mirovine. Tu je mogućnost u listopadu iskoristilo 110.436 osoba. No, ako se pita HZMO, njima se staž za godišnji dodatak neće uzimati u obzir na isti način kao i obiteljskim umirovljenicima.
'Korisnicima koji uz osobnu mirovinu primaju i dio obiteljske mirovine, visina godišnjeg dodatka odredit će se prema ostvarenom mirovinskom stažu prema kojem je određena osobna mirovina. Napominjemo da ZOMO-om nije propisana isplata godišnjeg dodatka na dio obiteljske mirovine', kratko su nam poručili iz HZMO-a.
To možda neće ići na ruku onima koji su ostvarili manji staž od svojih preminulih bračnih i izvanbračnih partnera. No, za utjehu svima, treba reći da se godišnji dodatak na mirovinu ne može ovršiti ni oporezovati. Isto tako, ne ulazi u prihodovni cenzus za oslobođenje od plaćanja premije dopunskog zdravstvenog osiguranja.
