TAJNE PLANETA ZEMLJE

Kako se kamenčuga od 1.800 tona uspela uz klisuru? Znanstvenici imaju odgovor

23.05.2025 u 11:24

Bionic
Reading

Tim sa sveučilišta Queensland otkrio je okolnosti koje su dovele do neobičnog pomaka ogromne stijene prije čak 7000 godina

Prije gotovo sedam tisuća godina, ogroman kamen težak 1.300 tona prešao je udaljenost dvostruko veću od nogometnog igrališta, nošen nevjerojatnom snagom drevnog mega-cunamija u otočnoj državi Tonga. Nova studija objavljena u časopisu Marine Geology otkriva kako je ovaj masivni kamen, poznat lokalno kao Maka Lahi (doslovno 'veliki kamen'), bio izbačen s litice visoke 30 metara i prenesen stotinama metara u unutrašnjost.

Tajna surferske stijene

Do otkrića je došlo u srpnju 2024. godine kada je Martin Kohler, doktorand sa Sveučilišta Queensland, zajedno sa svojim istraživačkim timom provodio terenski rad na liticama Tonge u potrazi za tragovima prošlih cunamija. Cilj im je bio pronaći velike stijene koje su možda prenesene silinom valova, što može otkriti puno o seizmičkoj povijesti tog područja.

Pred kraj njihove ekspedicije, lokalni farmeri su ih upozorili na kamen koji se skriva pod gustim raslinjem, zbog čega ga prethodna satelitska promatranja nisu uočila. Maka Lahi, kako su ga zvali mještani, nikada ranije nije bio predmet znanstvenih istraživanja, piše Gizmodo.

Analizom sastava stijene znanstvenici su utvrdili da se radi o vapnenačkom brečastom kamenu porijeklom iz koraljnog grebena, što je jasan znak da je nekada bio uz obalu. Osim veličine, koja odgovara dvokatnici (dimenzije 14 x 12 x 7 metara), ono što ga čini jedinstvenim jest činjenica da je 'surfao' cunamijem s litice – što je čini najvećom poznatom stijenom koja je na taj način premještena.

Tragovi koji su pružili odgovore

Nedaleko od trenutačne pozicije kamena istraživači su otkrili i veliki udarac u litici smještenoj oko 200 metara od Maka Lahi. Na temelju geoloških analiza, datirali su premještanje kamena u razdoblje prije 6.891 godinu, mnogo prije dolaska ljudi u arhipelag Tonga.

Kako bi shvatili koliki je bio val koji je mogao pomaknuti takav kamen, znanstvenici su koristili računalno modeliranje. Rezultati su pokazali da je tsunami bio visok najmanje 50 metara i da je putovao brzinom većom od 113 kilometara na sat, a trajanje samog vala bilo je oko minute i pol. Umjesto potresa, istraživači vjeruju da je pokretač vala bila golema podmorska odronina.

Suautorica studije, geomorfologinja obale Annie Lau, istaknula je važnost ovog otkrića za buduće procjene rizika na obalnim područjima. Tonga je poznata po intenzivnoj geološkoj aktivnosti, uključujući i poznatu erupciju iz 2022. godine koja je izazvala veliki cunami. Uvid u mehanizme prošlih događaja, poput premještanja Maka Lahi, pruža ključne informacije koje mogu pomoći znanstvenicima u boljoj pripremi za buduće katastrofe.

Ova stijena sada nosi titulu treće najveće stijene na svijetu koju je prenio tsunami te najveće stijene ikada prenesene s visine litice, simbolično podsjećajući na snagu prirode i potrebu za razumijevanjem njezinih povijesnih otisaka.