Ako imate osjećaj da vam je sve teže zadržati pažnju, da ne možete završiti knjigu ili da jedini način da umirite misli i ruke postaje beskonačno skrolanje po društvenim mrežama – niste jedini. Istraživanja pokazuju da prosječna osoba sada zadržava pažnju na jednoj stvari manje od minute, dok je još 2004. ta brojka bila dvostruko veća. Suvremeni život, stalne promjene, obavijesti i vijesti koje pristižu svakih nekoliko minuta oblikuju mozak tako da stalno traži novu stimulaciju.

Naši mozgovi evoluirali su da brzo reagiraju na promjene – nekada je to bio zvuk u šumi koji je mogao značiti opasnost, danas su to zvukovi notifikacija i titraji ekrana. Pandemija koronavirusa dodatno je pojačala ovaj obrazac jer smo više vremena nego ikada prije provodili pred ekranima, često bez jasne strukture dana. To je mnogima poremetilo osjećaj vremena i dodatno umanjilo sposobnost koncentracije, piše AP News.

Kako poraditi na pažnji?

Ipak, stručnjaci ističu da se pažnja može ponovno poboljšati, kao mišić koji jača s vježbom. Jedan od učinkovitih načina da se tome pristupi jest uvođenje aktivnih pauza – to mogu biti kratke šetnje uz promatranje okoline, priprema obroka ili kreativne aktivnosti koje nas odvajaju od ekrana. Važno je da to nisu pasivne radnje poput skrolanja po telefonu, već da uključuju umno ili tjelesno sudjelovanje. Čak i jednostavne promjene, poput isključivanja notifikacija ili ostavljanja telefona u drugoj sobi, mogu pomoći mozgu da pronađe prostora za fokus.

Umjesto da pokušavamo raditi više stvari odjednom, preporučuje se fokusirati se na jednu po jednu aktivnost. Ovakav pristup potiče dublju koncentraciju i smanjuje kognitivni umor. Mnogima pomaže tehnika rada u intervalima – primjerice, 25 minuta fokusiranog rada, pa kratka pauza. Na taj način mozak dobiva ritam koji podržava produktivnost bez preopterećenja.

Početak je najvažniji, a najlakše je početi s nečim što vas već zanima. Ako volite čitati, nemojte odmah posegnuti za zahtjevnom literaturom – lakši, zabavni sadržaji mogu poslužiti kao ulaz u dublji fokus. Također, korisno je imati cilj: naučiti svirati pjesmu, dovršiti projekt ili postati bolji u nekom hobiju. To pruža osjećaj svrhe i motivaciju za povratak koncentraciji.

Važno je ne zaboraviti da svi imamo dobre i loše dane. Pažnja nije statična i razlikuje se ovisno o zadatku, danu i okolnostima. Ključ je u dosljednosti i razumijevanju prema sebi. S vremenom i trudom moguće je ponovno izgraditi sposobnost da ostanemo prisutni, fokusirani i povezani s onim što nam je zaista važno.