Središnja i istočna Europa i dalje su podzastupljene kada je riječ o podatkovnim centrima, iako nude povoljne uvjete. Sada, dok se Europska unija priprema uložiti 20 milijardi eura u izgradnju AI gigatvornica, Poljska i baltičke države (Estonija, Litva i Latvija) žele osigurati ulaganja i ojačati digitalni suverenitet regije
Međunarodna agencija za energiju (IEA) nedavno je objavila izvješće o dostupnosti podatkovnih centara u Europi, uključujući i interaktivnu kartu - dostupnu na poveznici - postojećih i planiranih objekata.
Interaktivna karta IEA-e prikazuje operativna čvorišta s kapacitetom manjim od 500 megavata (plavom bojom), operativna čvorišta s kapacitetom većim od 500 MW (zelenom bojom) i planirana čvorišta s kapacitetom većim od 500 MW.
Prema podacima, većina kapaciteta i dalje je koncentrirana u zapadnoj i južnoj Europi, dok istočni dio kontinenta ostaje slabo pokriven – osim manjih postojećih hubova i jednog većeg projekta u Poljskoj, prenosi Euronews.
vezane vijesti
Podatkovni centri optimizirani za umjetnu inteligenciju (AI) i računarstvo visokih performansi (HPC) najbolje funkcioniraju u hladnijim klimama s obiljem vode, što središnju i istočnu Europu čini prirodnim kandidatom.
Izgradnja takvih centara na istočnom krilu EU-a smatra se ključnom iz nekoliko razloga: otvaraju se radna mjesta visoke vrijednosti, potiče se razvoj lokalnih AI ekosustava te poboljšava kvaliteta usluga poput financija, clouda, streaminga i AI aplikacija zahvaljujući smanjenoj latenciji.
Ulaganja također šalju pozitivan signal stranim investitorima, posebno u zemljama gdje blizina Rusije posljednjih godina otežava dolazak kapitala. Ipak, privatna ulaganja u podatkovne centre u regiji i dalje su skromna, unatoč otvorenosti lokalnih samouprava i povoljnim klimatskim i administrativnim uvjetima.
AI gigatvornice
Upravo zato će odluke Europske komisije o budućim AI gigatvornicama biti od presudne važnosti. Planira se izgradnja četiri do pet takvih objekata, koji bi trebali postati veliki računalni i podatkovni centri namijenjeni razvoju i treniranju najsloženijih AI modela s bilijunima parametara.
Kombinirajući masivnu računalnu snagu, energetski učinkovite centre i automatizaciju pokretanu umjetnom inteligencijom, gigatvornice bi trebale postaviti nove standarde u treniranju, primjeni i razvoju AI sustava. Komisija je u lipnju objavila da je zaprimila 76 iskaza interesa iz 16 država članica, a za projekt je predviđeno 20 milijardi eura. Imena kandidata nisu objavljena zbog 'povjerljivih poslovnih informacija'.
Poznato je, međutim, da su Poljska i baltičke države podnijele zajedničku prijavu, dijelom zbog zabrinutosti oko finske Lumi AI tvornice i njezine dostupnosti Baltiku preko tzv. 'antena'. Poljska i Baltik stoga nastavljaju s lobiranjem i okupljanjem partnera za zajednički projekt, s ciljem izgradnje šireg AI i tehnološkog ekosustava u regiji.
