UZ BOK AFGANISTANU

Hrvatska među najdepresivnijim zemljama svijeta

08.11.2013 u 12:47

Bionic
Reading

Hrvatska je, uz zemlje Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, jedna od zemalja s najvišim postotkom dijagnosticirane kliničke depresije, pokazalo je novo australsko istraživanje

Prema studiji stručnjaka s University of Queensland, koja je ovaj tjedan objavljena u časopisu PLOS Medicine, depresija je globalno drugi vodeći uzrok invaliditeta, odnosno radne nesposobnosti. Dijagnosticirana je kod nešto više od četiri posto svjetske populacije, a donja karta pokazuje koliko je koje područje ugroženo (kliknite na infografiku dolje za uvećanje).

Iako uporaba antidepresiva nije izravan pokazatelj kliničke depresije koja je vrlo teška bolest i može dovesti do značajnog ili potpunog gubitka radne i socijalne funkcionalnosti čovjeka, ipak je indikativno da u Hrvatskoj ona od 1990-ih značajno raste. Prema podacima hrvatske Agencije za lijekove i medicinske proizvode u Hrvatskoj se godišnje troši oko milijun kutijica antidepresiva, a najveći potrošač je Zagreb.

Karta australskih stručnjaka temelji se na dostupnim podacima, a ne na ispitivanjima na terenu. Autori stoga ističu da podaci ne govore o stvarnim razinama kliničke depresije već o onima koje su dijagnosticirane. Ljudi koji žive u zemljama u kojima je svijest o toj bolesti viša, a dostupnost zdravstvenih usluga bolja, prirodno će imati veći broj dijagnoza. To primjerice može objasniti neobično niske razine depresije u Iraku. Osim toga mentalne bolesti u mnogim zemljama istočne Azije predstavljaju tabu što ondje umjetno snižava razine prijavljivanja. Konačno u nekim siromašnim zemljama uopće ne postoje pregledna istraživanja pa su stručnjaci morali obaviti svoje procjene utemeljene na statističkim regresivnim modelima.

Unatoč svemu tome rezultati zabrinjavaju. Više od pet posto stanovnika Bliskog istoka, Sjeverne Afrike, Subsaharske Afrike, Istočne Europe i Kariba pati od depresije. Situacija je najbolja u Istočnoj Aziji, Australiji, Novom Zelandu i u Jugoistočnoj Aziji.

Najdepresivnija zemlja svijeta je Afganistan gdje je više od petine stanovnika depresivno. Najmanje depresivni su Japanci kod kojih je dijagnosticirana razina od samo 2,5 posto.

Kliknite za uvećanje



Ratovi, nezaposlenost, siromaštvo, njednakost...

Autori studije također su kvantificirali nacionalni teret depresije pomoću sustava koji se zove DALY, a koji mjeri broj zdravih godina koje osoba gubi zbog depresije ili prerane smrti povezane s njom. U većini zemalja teret depresije očekivano prati razine depresije. On je najviši u Afganistanu, na Bliskom istoku i u zemljama Sjeverne Afrike te u Eritreji, Ruandi, Bocvani, Gabonu, Hondurasu, Hrvatskoj i pomalo neočekivano u Nizozemskoj. Najniži je u prosperitetnim zemljama Azije, uključujući Japan.

Stručnjaci ističu da se u ovim statistikama mogu vidjeti neke pravilnosti. Među ostalim, najviše je depresivnih u područjima koja su zahvaćena sukobima kao što su Afganistan, Honduras i palestinski teritoriji. Među vodećim uzrocima također se ističu nezaposlenost, niski prihodi te velika socijalno-ekonomska nejednakost.

Konačno autori su još jednom potvrdili poznatu 'U krivulju', odnosno da su ljudi najdepresivniji u dobi između 16 i 65 godina života. Sklonost depresiji najviša je u dobi od 20 do 40 godina.

Faktor dobi i veliki porast broja stanovnika objašnjavaju zašto je teret depresije od 1990-ih porastao za gotovo 30%. Budući da će se ovi trendovi nastaviti, traženje jeftinijih rješenja za liječenje depresije postaje jedan od prioriteta zdravstvenih sustava i vlada širom svijeta, ističe se u studiji.