HRVATSKI IZUM

ELFblocks: Kockice s kojima ćemo sami slagati elektroničke uređaje

  • Autor: Miroslav Wranka
  • Zadnja izmjena 03.07.2015 10:00
  • Objavljeno 03.07.2015 u 10:00
Domagoj Kušalić i Matija Bogdanović

Domagoj Kušalić i Matija Bogdanović

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: ELFblocks

Programerski dvojac uložio je dvije godine rada i sto tisuća kuna vlastitih sredstava kako bi razvio modularne blokove čijom kombinacijom je moguće napraviti ogroman broj raznovrsnih uređaja. Preselili su se u London, ali proizvodnju planiraju u Hrvatskoj

ELFblocks možete koristi za razvoj proizvoljnih senzorskih uređaja i za automatizaciju jednostavnih radnji. Tako, recimo, mogu 'znati' kad je netko ispred vrata pomoću bloka koji detektira ljudski pomak, pa pomoću Bluetooth bloka dojaviti to vašem mobitelu, koji potom može automatski poslati email ili SMS kako bi vas ili nekog drugog obavijestio o tome.

Na sličan način može otkriti je li u nekoj prostoriji previše zagušljivo blokom koji nadzire kvalitetu zraka, pa pomoću bloka koji kontrolira utičnicu uključiti ventilator. Kockice s detektorom akceleracije mogu 'osjetiti' kad biciklist koči i uključiti stop svjetlo na biciklu.

Postoje i senzori za težinu, udaljenost, glasnoću, temperaturu, potrošnju struje i puno drugih. Svaki od tih senzora moguće je povezati sa željenom akcijom kako bi se ta informacija dojavila mobitelu (a mobitel napravio unaprijed konfiguriranu radnju).


Na raspolaganju su i blokovi za mnoštvo drugih naprednih funkcija, poput filtracije signala, spajanja informacija iz više senzora, pamćenja stanja, prebrojavanja akcija... Mogućnosti kombiniranja i potencijalnih primjena čine se ogromnima.

'Iako nam je primarna struka programiranje, Matija Bogdanović i ja smo se dugi niz godina bavili elektronikom i često pravili razne elektroničke uređaje za vlastitu upotrebu. Osim ljubavi prema elektronici, povezivala nas je ideja kako bi bilo tko trebao moći sam stvarati sve što mu treba. Većina ljudi može uzeti pilu i obraditi drvo, ali za elektroničke uređaje obično treba puno više vremena i znanja', objašnjava Domagoj Kušalić kako je nastao projekt ELFblocks.

Ovako izgleda jedan ELFblock Screenshot/ELFblocks

Ovako izgleda jedan ELFblock Screenshot/ELFblocks

Izvor: Screenshot / Autor: ELFblocks


Problem, uvjeren je, nije u ljudima, već u alatima. 'Sve što trebamo je dovoljno dobar alat koji je dovoljno lagano koristiti', kaže. Zato su razvili ELFblocks kao skup dijelova kojima svatko može stvoriti vlastite elektroničke uredjaje po želji, bez ikakvog predznanja, za pet minuta.

Ideja je stara oko dvije godine. Bogdanović i Kušalić projekt razvijaju nešto dulje od godine dana. Bogdanović se bavi elektronikom, programiranjem, 3D printanjem i CNC-om, Kušalić je zadužen za programiranje drivera i protokola, back-end i mikroprocesore, dok je njegova supruga Mirela preuzela programiranje i razvoj mobilnih aplikacija. Pomogli su i brojni prijatelji i poznanici.

Prije nego su krenuli s razvojem fizičkog prototipa, proveli su par mjeseci testirajući je li moguće postići to što su željeli. Potpuno funkcionalan prototip su dovršili prije šest mjeseci, nakon čega su se počeli baviti ozbiljnijim razvojom proizvoda: osmišljavanjem vanjskog izgleda, korisničkih sučelja, mobilnih aplikacija, optimiziranjem potrošnje i tome slično.

ELFblocks iznutra tijekom razvoja Licencirane fotografije/ELFblocks

ELFblocks iznutra tijekom razvoja Licencirane fotografije/ELFblocks

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: ELFblocks

Proces je uključivao i razvoj vlastitih verzija čipova Arduino, kao i više senzora, do kojih su došli napornim preoblikovanjem postojećih kineskih komponenti. Mučili su se s postojećim sigurnosnim standardima jer nisu bili ni približno zadovoljavajući, pa su razvili vlastite, za koje tvrde kako ih je nemoguće hakirati.

Poseban problem predstavljalo je napajanje blokova. 'Htjeli smo proizvod kojeg je, osim punjivim baterijama, moguće i trajno napajati pomoću vrlo male solarne ploče. To je rezultiralo razvojem posebnih protokola komunikacije između blokova koji omogućuju mikroprocesorima u pojedinom bloku da većinu vremena spavaju te se mogu probuditi i obraditi signal unutar manje od tisućinke sekunde', pojašnjava Kušalić.

U razvoj su dosad uložili više od sto tisuća kuna, uglavnom na strojeve (nekoliko 3D printera i CNC strojeva) i elektroničke komponente, kao i na otvaranje tvrtke u Velikoj Britaniji. Sve su platili iz vlastitih džepova, kaže Kušalić.


Tvrtku su preselili u London zato što smatraju da je taj grad najperspektivnije mjesto za razvoj međunarodnog poslovanja. 'London je najveći startup hub izvan Sjedinjenih Država i prednjači u razvoju visoke tehnologije. Način na koji su tvrtke ustrojene i kako funkcionira engleski pravni sustav, vrlo su jasni, pa zato većina investitora u Europi preferira legalne entitete stvorene po njihovom zakonu', tvrdi Kušalić.

Ipak, nije išlo tako glatko. Proces otvaranja je bio iznenađujuće dugotrajan i naporan, a morali su angažirati čak tri odvjetničke tvrtke.

Tijekom idućih nekoliko mjeseci namjeravaju pokrenuti kampanju na platformi za crowdfunding Kickstarter kako bi skupili dovoljno narudžbi za isplativu serijsku proizvodnju raznih dijelova. 'Nakon toga planiramo raditi na trajnoj proizvodnji, uglavnom u suradnji s proizvođačima u Aziji, dok bismo sastavljanje radili u Hrvatskoj', najavljuje Kušalić.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!