Merkur je prvi planet od Sunca i jedan od najbližih Zemljinih susjeda. Zahvaljujući relativno maloj udaljenosti, znatiželjnici i astronomi promatraju ga još od pradavnih vremena. Merkur je prije svega zanimljiv zato što nam je pružio velik uvid u povijest našeg sustava i načine na koje je on formiran.

Najmanji planet - koji se ne prestaje smanjivati

Znanstvenici su mnogo godina smatrali Zemlju jedinim geološki aktivnim planetom u našem sustavu, no ta se teorija promijenila nakon što je letjelica MESSENGER (Mercury Surface, Space Environment, Geochemistry and Ranging) obavila prvu orbitalnu misiju oko Merkura, mapirajući cijeli planet u visokoj razlučivosti.

Podaci iz MESSENGER-a 2016. otkrili su nam kopnene formacije koje podsjećaju na litice. Te litice sežu do visine od oko tri kilometra te, prema znanstvenicima, vjerojatno nisu nastale u dalekoj prošlosti, potvrdivši da se planet i dalje smanjuje - 4,5 milijardi godina nakon nastanka Sunčeva sustava.

Najnovija saznanja tvrde da je izvor kontrakcija i geološke aktivnosti smješten puno dublje pod površinom te premda se planet i dalje smanjuje - on to radi puno sporije.

Munjevita orbita

Merkur ima vrlo ekscentričnu jajoliku orbitu koja ga u jednom trenu približava na 47 milijuna kilometara, a u drugom udaljava na 70 milijuna kilometara od Sunca. Brzina kretanja je najbrža u cijelom sustavu - planet napravi krug oko Sunca za 88 dana krećući se brzinom od 47 kilometara u sekundi.

Dugi dani, kratke godine

Dani su mu vrlo dugi. Polako se okreće oko svoje osi i završava jedan krug svakih 59 zemaljskih dana. U trenutku u kojem se najviše približi Suncu svaka rotacija nije popraćena izlaskom ili zalaskom, kao što je to slučaj kod drugih planeta - jutarnje sunce polako se digne iznad horizonta, nakon toga zađe i opet izađe na drugim dijelovima planetarne površine. Za jedan ciklus dana i noći Merkuru treba 176 zemaljskih dana, odnosno malo više od dvije merkurske godine.

Njegova os rotacije svega je dva stupnja u odnosu na orbitu, što znači da planet ne prolazi kroz godišnja doba kao što je to slučaj sa Zemljom. Godina na Merkuru je, podsjetimo, puno kraća od Zemljine te traje 88 dana.

Merkur ima najviše kratera u cijelom sustavu

S obzirom na to da je Merkurova atmosfera jako rijetka, on nema nikakvu zaštitu od udara meteorita. Zahvaljujući manjku prirodne obrane, površina prvog planeta od Sunca prekrivena je udarnim kraterima te jako podsjeća na naš Mjesec. Štoviše, najveći krater na površini toliko je masivan da u njega stane cijela zapadna Europa.

Zaravan Caloris nastala je udarom meteora prije 3,8 milijardi godina. Promjer joj je oko 1550 kilometara, što znači da bi u nju stalo sve od Portugala do Njemačke. Astronomi pretpostavljaju da je meteorit potreban za ovoliku štetu morao biti ogroman - minimalno 100 kilometara dugačak.

Merkur je dobio ime po rimskom bogu trgovine

S obzirom na vrlo malu orbitu, Merkur izgleda kao da se kreće puno brže od drugih planeta. Rimljani su mu nadjenuli ime po bogu Merkuru, a on je ponekad prikazivan kao brzi pismonoša s krilatim šljemom. Merkur je također bio bog trgovine, komunikacije i elokventnosti.

Merkur prolazi kroz ekstremne promjene temperature - no ni dalje nije najtopliji planet u sustavu

Merkur zbog praktički nepostojeće atmosfere ne može zadržati svu silnu toplinu koja dolazi od Sunca, što znači da tijekom dana doživljava vrlo ekstremne promjene temperature. Danju mu površina može uzavreti do 427 stupnjeva Celzijusa dok noću može zaroniti čak do -173. Unatoč tome što je jako blizu Suncu, i dalje nije najtopliji planet sustava. Ta titula pripada Veneri, za čije zagrijavanje možemo zahvaliti gustoj atmosferi i efektu staklenika.

Komadić Merkura možemo pronaći i na Zemlji

Zemlju je 2012. udario zeleni meteorit kojeg su se znanstvenici domogli zahvaljujući trgovcu s ulica Maroka. Nakon analize njegova sastava astronomi su zaključili da kamen dolazi s Merkura. Njegovi su se podaci naime podudarali s onima koje je iz orbite Merkura poslala sonda MESSENGER.