Bespilotna letjelica domaće proizvodnje krenula je kao pomoćno oruđe za nadzor požarišta, no već primjenu nalazi u poljoprivredi, pomogla je tijekom izbjegličke krize a mogla bi obavljati i niz drugih djelatnosti
'Početkom Domovinskog rata 1991. godine počeo sam se baviti besposadnim vozilima i zrakoplovima. Kasnije sam postao glavni konstruktor i zapovjednik postrojbe bespilotnih letjelica pri Glavnom stožeru Hrvatske vojske. Letjelica koju smo konstruirali za HV pripremala je i sudjelovala je u svim akcijama oslobađanja hrvatskog teritorija', rekao je tportalu Fenixov izumitelj i konstruktor Milivoj Hucaljuk
Dron Fenix je nastao 2003., nakon što je Hucaljuk izašao iz HV-a. Ime je odabrao po mitskoj ptici koja se rađa iz pepela kako bi simbolično označio novi početak. Priključio se Pastoru, proizvođaču vatrogasne opreme, i uz njihovu potporu razvio prvog Fenixa kao pomoć vatrogascima u osmatranju terena prilikom velikih šumskih požara. Jedna od prvih varijanti pomagala je kod gašenja velikog požara na Lastovu.
Hucaljuk kaže kako je gotovo nemoguće odrediti koliko je Fenixa koštao. Projekt je od 2004. do kraja 2010 bio pod okriljem Pastora, a od 2011. u tvrtci Crvena tipka. 'Crvena tipka je mala firma i nije si mogla priuštiti velika ulaganja pa smo se koncentrirali na koncept samofinanciranja razvoja Fenixa i Bee (multirotora). Ono što bi zaradili komercijalnim uslugama trošili smo uglavnom na poboljšanja sustava i razvoj novih varijanti', opisuje Hucaljuk.
Fenix je tako došao do verzije Fenix 4 2.1 Sustav je razvio sam Hucaljuk, uz puno istraživanja i prikupljanja informacija te diskusiju unutar Crvene tipke. U testiranjima i komercijalnim uslugama imao je operativnu pomoć sinova i prijatelja, kao i Geodetskog te Šumarskog fakultetom.
Trenutno na projektu radi troje ljudi. No, u zadnje vrijeme posla je sve više i počinje zahtijevati stvaranje ekipe.
Osim za pomoć pri gašenju i kontroli požara, Fenixa je moguće koristiti za niz raznovrsnih aktivnosti, u rasponu od poljoprivrede do preciznih vojnih udara. Drugi Hucaljukovi multirotorni sustavi korišteni su i tijekom kulminacije izbjegličke krize, poplava u Slavoniji, a koriste ih i u Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje.
'Do sada smo se koncentrirali na civilnu uporabu, poput geodetskih snimanja, snimanja stanja deponija otpada, arheoloških te snimanja u kolonijama ptica u nacionalnim i parkovima prirode.
Najveći geodetski posao koji smo odradili je snimanje preko 240 kilometara Savskog nasipa od Stare Gradiške pa do granice s Srbijom. Zadnja varijanta Fenixa je razvijena za policijske zadaće, poput pripreme akcija specijalaca ili ad-hoc nadzor operacije na granici) kao i za veće poslove u geodeziji.
Belje ga koristi za preciznu poljoprivredu, što je bio prvi komercijalni projekt ove verzije bezposadne letjelice. Nadamo se da će biti još prilike za rad u poljoprivredi, šumarstvu ili geodeziji, kao i da će se zainteresirati vojska i policija', kaže Hucaljuk.