Povijest je prepuna trenutaka koji su u početku izgledali kao epizode bez većeg značenja, a završili su kao prekretnice. Jedan od najpoznatijih dogodio se 1618. godine u Pragu, kada su protestantski plemići izbacili katoličke dužnosnike kroz prozor dvorca. Incident, poznat kao Praška defenestracija, prerastao je u pobunu koja je potom eskalirala u Tridesetogodišnji rat, jedan od najrazornijih sukoba u europskoj povijesti.

Slični obrasci se ponavljaju: pogrešna izjava dužnosnika iz Istočne Njemačke ubrzala je pad Berlinskog zida, pogrešno skretanje vozača nadvojvode Franza Ferdinanda dovelo ga je pred atentatora i zapalio iskru Prvog svjetskog rata, a samospaljivanje tuniskog prodavača pokrenulo je Arapsko proljeće.

Ako pogledamo unazad, znakovi upozorenja su postojali. Problem je to što ih je teško prepoznati na vrijeme, piše BBC.

Može li AI prepoznati iskru prije požara?

Istraživači vjeruju da bi napredni modeli umjetne inteligencije jednog dana mogli pomoći upravo u tome: prepoznati kako se mali događaji pretvaraju u velike krize. Ta ideja nije nova jer je još u prvoj polovici 20. stoljeća sociolog Pitirim Sorokin pokušavao kvantificirati društvenu nestabilnost analizirajući 'mikro događaje' poput atentata i nereda te 'makro događaje' poput revolucija.

Danas njegov pristup razvija tim znanstvenika na Oxfordu pod vodstvom Petera Turchina. Njihova baza sadrži desetke tisuća podataka o društvima kroz povijest, a cilj je otkriti obrasce koji prethode krizama.

'Tražimo trenutke krize', kaže istraživačica Samantha Holder. Prema njihovim nalazima, revolucije se najčešće javljaju kada se poklope pad životnog standarda, borba elita za moć i fiskalna slabost države. Turchin je još 2010. predvidio da će oko 2020. godine doći do razdoblja nestabilnosti, što se, nakon pandemije i političkih potresa, pokazalo prilično točnim.

AI već pomaže, ali još nije kristalna kugla

Danas se umjetna inteligencija koristi za analizu golemih količina podataka, a u nekim slučajevima i za predviđanje sukoba.

Primjerice, američki obavještajni projekt Raven Sentry koristio je AI za predviđanje napada talibana, kombinirajući povijesne podatke s informacijama u stvarnom vremenu. Model je, prema dostupnim podacima, dosegao oko 70 posto točnosti, što je usporedivo s analizama ljudi, ali znatno brže.

No stručnjaci upozoravaju na ograničenja. 'Jedan od problema je to što nije lako doći do kvalitetnih podataka za treniranje AI modela koji bi predviđali sukobe', kaže Anna Knack iz Instituta Alan Turing, dodajući: 'Jako je teško predvidjeti čak i trenutačno razmišljanje pojedinih političkih lidera.'

Zaključak je da AI još nije spreman pouzdano predviđati velike krize, ali može pomoći u praćenju rizičnih signala i bržem razumijevanju posljedica kada do šoka već dođe.

Može li AI izazvati krizu koju pokušava predvidjeti?

Primjena takvih modela širi se i na gospodarstvo. Financijski regulatorni sustavi danas raspolažu golemim količinama podataka, a kombinacija tih informacija i AI-a mogla bi pomoći u ranijem otkrivanju slabosti sustava.

Ekonomist Antonio Coppola pokazao je da AI model treniran na podacima iz tzv. sjene bankarskog sustava može precizno predvidjeti gdje će doći do najvećih tržišnih potresa, i to znatno bolje od tradicionalnih metoda. No ni on ne vidi AI kao zamjenu za postojeće modele, već kao alat koji ih može nadopuniti.

Dok znanstvenici pokušavaju iskoristiti umjetnu inteligenciju za predviđanje budućnosti, raste i bojazan da bi upravo ta tehnologija mogla postati izvor sljedeće velike krize.

Procjene variraju. Jedan od AI modela tako procjenjuje da postoji 'otprilike 20 do 40 posto' vjerojatnosti da će umjetna inteligencija pridonijeti ozbiljnoj globalnoj krizi u ovom stoljeću, a vjerojatnost egzistencijalne prijetnje znatno je manja.

Za sada, unatoč napretku, umjetna inteligencija još nije kristalna kugla. Ali ako je suditi po smjeru razvoja, mogla bi postati alat koji možda ne predviđa budućnost sa sigurnošću, ali je pomaže razumjeti prije nego što se dogodi.