Nismo još sasvim naučili ni što želi Generacija Z, pa nas je dostigla Alfa, a po općeprihvaćenim kriterijima ove godine bi se trebala početi rađati najnovija - Generacija Beta. Svi Zemljani rođeni između 2025. i 2039. bit će medijski i fenomenološki obilježeni tom oznakom, a vidjet ćemo što će oni pridonijeti ljudskoj civilizaciji.
Ono što će ih sigurno karakterizirati bit će svakako danas možda i teško zamisliva integracija s tehnologijom i kulturne promjene vezane uz taj proces. Tako bar tvrdi futurist i sociolog Mark McCrindle, koji je već skovao pojam Generacija Alfa za socijalno svjesni i tehnološki napredni naraštaj rođen od 2010. do 2024.
Kako je poznato, uobičajene analize ljudskih naraštaja dijele ljude u grupacije temeljene na njihovim godinama rođenja kako bi se moglo shvatiti kulturne, tehnološke i društvene utjecaje koji oblikuju njihove stavove i ponašanje. Ti su razmaci obično oko 15 godina, i zapravo se može reći da svaka od tih grupacija odražava značajnije promjene u svijetu, odnosno uobičajene vrijednosti ljudi iz tog razdoblja.
Definiranje generacija počelo je u SAD-u, pa su - bar one starije - ipak najvećim dijelom povezane sa životom i promjenama u tim zemljama. S obzirom na galopirajuću globalizaciju, kako se približavamo današnjem vremenu, tako su i sličnosti u cijelom svijetu sve veće. Redom su to sljedeće:
- Najveća generacija (rođeni 1901-1927.) - preživjeli su Veliku depresiju i Drugi svjetski rat;
- Tiha generacija (1928-1945.) - ime su zavrijedili jer su se ustručavali govoriti protiv društvenih problema;
- Baby Boom generacija (1946-1964.) - plod demografske eksplozije u SAD-u nakon Drugog svjetskog rata, danas im se vole ponekad rugati zbog navodnog nerazumijevanja suvremenog svijeta. No, zapravo su pokrenuli tehnološki razvoj posljednjih 50 godina;
- Generacija X (1965-1980.) - vjerojatno najrelevantnija generacija današnjice, jer su u središtu svih društvenih i tehnoloških promjena - interneta, umjetne inteligencije, medija..., i služe kao most prema kasnijim naraštajima;
- Milenijalci (1981-1996.) - I oni su često predmet neopravdane poruge, jer ih stariji često optužuju da ne razumiju njihove vrijednosti i poglede iz njihove mladosti. A u pitanju je generacija koja je danas društveno i poslovno najaktivnija;
- Generacija Z (1996-2012.) - Vrlo zanimljiva grupacija, jako izložena društvenim mrežama, prva koja se trebala nositi sa cyber bullingom i drugim problemima koje donosi vrijeme interneta, a itekako su svjesni i nasilja u društvu, klimatskih promjena i drugih društvenih pitanja;
- Generacija Alfa (2013-2024.) - Prva generacija koja je cijela rođena u 21. stoljeću, od roditelja koji su odrastali uz internet, mobitele i društvene mreže. Bez obzira što su zapravo u pitanju djeca, itekako su tehnološki svjesni.
Nova Generacija Beta bit će djeca Milenijalaca, ali i Generacije Z, pa će biti odgajana u sredini koja je već potpuno isprepletena tehnologijom. I taj trend tehnologizacije će se sigurno još intenzivirati. Živjet će u svijetu u kojem će se umjetna inteligencija i automatizacija potpuno integrirati u svakodnevni život. Zbog toga će, kaže McCrindle, njihova percepcija digitalnog i fizičkog svijeta bit će neodvojiva.
'Generacija Beza će vjerojatno biti prva generacija koja će iskusiti autonomni transport, nove zdravstvene tehnologije i virtualni okoliš kao standardni aspekt svakodnevnog života. Njihove formativne godine bit će obilježene personalizacijom na raznim poljima - AI algoritmi oblikovat će njihovo učenje, način kupovanja, društvenu interakciju koju danas tek počinjemo zamišljati', piše McCrindle.
S druge strane, on predviđa da će Generacija Beta biti pod utjecajem rastućeg skepticizma prema nekim elementima internet civilizacije, jer će biti prva generacija koju će odgojiti roditelji odrasli uz društvene medije, ali i postali svjesni njihovih negativnih aspekata, pa će im - predviđa McCrindle - ograničavanje vremena koje djeca provode pred ekranima biti jedan od prioriteta.
Do 2035. Generacija Beta će obuhvaćati oko 16 posto svjetske populacije, a mnogi među njima doživjet će 22. stoljeće. Njihov svijet bit će različit od onog u kojem su živjeli i žive prethodnici, oblikovan društvenim izazovima poput klimatskih i demografskih promjena. Treba očekivati da će njihove vrijednosti oblikovati njihovi milenijalni i Gen-Z roditelji, koji su poznati po zastupanju ideala poput raznolikosti i jednakosti. Eto i malo optimizma.