Hrvatska akademska i istraživačka mreža CARNET objavila je novi kurikul pod nazivom 'Umjetna inteligencija: od koncepta do primjene', namijenjen učenicima 5. i 6. razreda osnovnih škola. Program u trajanju od 35 sati godišnje dio je šireg paketa projekata, među kojima su BrAIn i Informativka, kojima CARNET gradi temelje digitalnog školstva. O njihovim detaljima razgovarali smo s Jurajem Bilićem, pomoćnikom ravnatelja za Sektor za umjetnu inteligenciju
Eksperimentalna provedba već je počela. U osnovnim školama kurikul je zamišljen kao izvannastavna aktivnost, prvenstveno za učenike 7. i 8. razreda. Kurikul se provodi eksperimentalno već od ranije, kod starijih osnovnoškolaca, a onda se krug proširio i na mlađe u 5. i 6. razredima.
U srednjim školama kurikul je zamišljen kao fakultativni predmet za učenike 2. i 3. razreda. Škole imaju slobodu prilagoditi ga vlastitim mogućnostima i interesu učenika te se u prvoj godini uključilo više od 400 nastavnika, od kojih je 243 aktivno provodilo program.
vezane vijesti
'Na ovaj način pokriveni su svi viši razredi osnovne škole, a od sljedeće školske godine bit će uključeni i svi razredi srednje škole. Ideja nam nije nametnuti edukaciju, nego raditi s nastavnicima koji su motivirani i žele prenositi znanje. To jamči kvalitetu provedbe', objašnjava Bilić za tportal.
Na nedavnoj CARNET-ovoj konferenciji CUC 2025 u Rovinju, na kojoj se okupilo više od 800 nastavnika i stručnjaka, prikazani su konkretni primjeri iz učionica: učenici su razvijali vlastite virtualne pomoćnike, trenirali modele strojnog učenja, izrađivali kazališne scenarije i analizirali podatke o obnovljivim izvorima energije. AI se koristio i kao alat inkluzije za personalizirane sadržaje i podršku učenicima s teškoćama. Posebnu pažnju privukli su projekti povezani s ekologijom i očuvanjem okoliša.
Juraj Bilić:
'U projekt je u 2024./25. bilo uključeno preko 400 nastavnika iz osnovnih i srednjih škola diljem Hrvatske, a 243 ih je provodilo kurikulum u svojim školama. Svi prolaze kroz temeljitu edukaciju, uče o osnovama umjetne inteligencije, alatima koji se već koriste u obrazovanju, ali i o pravnim, etičkim i društvenim pitanjima vezanima uz nove tehnologije.
Edukacije su započele u kolovozu 2024. i provode se kroz webinare i radionice uživo, a fokusirane su na konkretne metode i primjere koje nastavnici mogu odmah primijeniti u učionici. U školskoj godini 2025./26. očekujemo još veći broj nastavnika i škola. Naša ideja nije mandatno nametnuti edukaciju o umjetnoj inteligenciji, nego raditi sa zainteresiranim nastavnicima i školama, a za nekoliko godina, vjerujemo vrlo skoro, velika većina škola sama će od sebe uvrstiti edukaciju o AI-u kao dio ponude.'
Hrvatska među pionirima
Kurikul je rezultat rada široke radne skupine – od učitelja matematike i jezika do pedagoga, informatičara i stručnjaka iz industrije. Njegov je cilj, kaže Bilić, širi od samog tehničkog znanja jer umjetna inteligencija više nije daleka budućnost, već je prisutna u našoj svakodnevici: 'Djeci i mladima želimo omogućiti da razumiju kako te tehnologije funkcioniraju, kako utječu na društvo i njih osobno i da ih mogu odgovorno i kreativno koristiti. Bavimo se i etikom, privatnošću i kritičkim promišljanjem, što je od iznimne važnosti u današnjem svijetu.'
Da hrvatski pristup nije prošao nezapaženo, pokazuje i OECD-ov izvještaj 'Assessing potential future artificial intelligence risks, benefits and policy imperatives', u kojem se, uz Australiju, upravo Hrvatska spominje kao primjer sustavnog uvođenja edukacije o AI-u u škole.
'Činjenica da se kao primjeri navode samo Australija i Hrvatska ukazuje na to da u trenutku pisanja izvještaja većina država još nije pristupila sustavnom uvođenju edukacije o AI-u na nacionalnoj razini. No to se rapidno mijenja. Ono što je svakako pozitivno je biti među prvima, a ne samo pratiti trendove', dodaje Bilić.
vezane vijesti
BrAIn i Informativka
Kurikul je samo dio većeg projekta Primjena digitalnih tehnologija temeljenih na umjetnoj inteligenciji u obrazovanju – BrAIn. Riječ je o nacionalnoj AI infrastrukturi prilagođenoj školskom sustavu, a ona uključuje edukacije nastavnika, razvoj digitalnih alata i sigurnih okruženja za rad s tehnologijom.
'Želimo omogućiti učenicima da se 'igraju' velikim jezičnim modelima, ali u sigurnom okruženju. Dugoročno, cilj je učenik koji cijeni znanje, koristi nove tehnologije na svoju i opću korist, ali ih i kritički propituje', kaže Bilić.
Kako CARNET prati učinke ovih inicijativa?
'Sve što radimo temeljimo na podacima i stvarnim iskustvima iz škola. Uz uvođenje kurikula, provodimo istraživanje u dvije faze – najprije analiziramo postojeće stanje, a istovremeno će nam dublje, longitudinalno istraživanje pokazati kako tehnologije utječu na učenike i obrazovni proces.
Na temelju toga izrađujemo preporuke za daljnji razvoj. Prvi rezultati istraživanja već su zaprimljeni i uskoro će biti prezentirani javnosti. Dugoročno, rezultati našeg rada objektivno će se provjeriti PISA testiranjem koje će 2029. godine mjeriti i medijsku i AI pismenost', kaže Bilić.
Uz kurikul, CARNET razvija aplikacije. Najnovija je Informativka, digitalna platforma za sigurnu i strukturiranu komunikaciju učenika, roditelja, nastavnika i ravnatelja. Omogućava razmjenu poruka, dodavanje privitaka, izradu anketa i pregled statusa poruke, odnosno je li pročitana i tko ju je pročitao. Privatnost se štiti kroz sustav CARNET privatnost, a on se koristi i za privole vezane uz GDPR.
Informativka je povezana s e-Dnevnikom i od samog početka usklađena s pravilima privatnosti, tvrdi naš sugovornik. 'U pilot-fazi u 33 škole reakcije su bile vrlo pozitivne. Korisnici su istaknuli jednostavnost i sigurnost, ali i činjenicu da više nema potrebe za razmjenom privatnih brojeva', ističe Bilić.
Najveći izazov, ističe, uvijek su ljudi: 'Zato smo otvorili mogućnost svima, a ne samo nastavnicima informatike, da provode kurikul. Tako osiguravamo da edukaciju vode oni najmotiviraniji.'
O ciljevima i planovima
A što dalje? Planovi i ciljeve uključuju širenje kurikula, razvoj novih AI rješenja i osiguravanje snažne infrastrukture. Hrvatska se pritom sve više pozicionira i na europskoj razini: kroz projekt NRENs4Education povezuje se s obrazovnim institucijama diljem EU-a, a radna skupina Delta raspravlja o ulozi umjetne inteligencije u oblikovanju obrazovnih politika.
'U narednom razdoblju cilj nam je proširiti primjenu kurikula umjetne inteligencije na veći broj škola, ali i nastaviti s razvojem sadržaja i aplikativnih rješenja koja koriste AI u edukacijske svrhe. Osim toga, želimo osigurati dostatnu AI infrastrukturu tako da se hrvatski učenici mogu 'igrati' moćnim i otvorenim velikim jezičnim modelima, a sve na tragu ideje iskoraka na području AI pismenosti.
Poseban naglasak stavljamo na praćenje učinaka u stvarnom okruženju – osluškujemo potrebe učitelja, učenika i roditelja, i na temelju njihovih iskustava kontinuirano prilagođavamo rješenja. Dugoročno gledano, pomažemo razvoj obrazovnog sustava koji će smisleno koristiti tehnologiju kao alat koji osnažuje, povezuje i otvara prilike za kvalitetnije učenje. Cilj je jasan: učenik koji cijeni znanje i sposoban je koristiti nove tehnologije na vlastitu i opću korist, pritom je kritički propitujući, kao i njezin utjecaj na sebe, svoju okolinu i društvo u cjelini', zaključuje Bilić.
