Iako se o umjetnoj inteligenciji često piše kao prijetnji radnim mjestima, ona jednako brzo otvara nova radna područja i automatizira postojeća. Zdravko Kunić, pročelnik sveučilišnog odjela za podatkovnu znanost i umjetnu inteligenciju Sveučilišta Algebra Bernays, kaže da je pred nama val poslova koji nisu postojali prije pet godina te da mnogi od njih nastaju upravo na sjecištu tehnologije, kreativnosti i ljudske prosudbe.

'Umjetna inteligencija često je percipirana kao prijetnja radnim mjestima, no ona istovremeno otvara brojne nove prilike i stvaranje novih uloga na tržištu rada', objašnjava Kunić. Zanimanja poput podatkovnog znanstvenika, stručnjaka za prilagodbu AI sustava ili specijalista za obradu prirodnog jezika, kaže, već se čvrsto pozicioniraju kao jedna od najtraženijih.

'Podatkovni znanstvenik analizira velike količine podataka da bi pronašao obrasce koji pomažu u donošenju poslovnih odluka, a stručnjak za obradu prirodnog jezika i podešavanje AI modela pomaže računalima da bolje razumiju ljudski jezik i prilagođavaju se korisnicima, poput uloge dirigenta koji sinergijski izvlači najbolje od članova orkestra.' Sve to, kaže, prati i rast kreativnih uloga koje koriste AI kao alat, od umjetničkih projekata do generativnog dizajna. Ono što postaje nužno jesu fleksibilnost i spremnost na kontinuirano učenje.

Vještine budućnosti

Što će biti najtraženije u idućih deset godina? Prema Kuniću, kombinacija tehničkih i ljudskih vještina.

'Tehnički aspekti uključuju novu vrstu pismenosti - digitalnu; rad s AI alatima, programiranje, podatkovnu analitiku i razumijevanje strojnog učenja', ističe. No, uz tehnologiju, bit će jednako važni kreativnost, kritičko razmišljanje, emocionalna inteligencija i interdisciplinarnost.

'Cijenjene će biti osobne i socijalne kompetencije usmjerene povezivanju čovjeka i tehnologije za stvaranje optimalnijih rješenja za različite izazove', kaže Kunić, navodeći pritom klimatske promjene i razvoj lijekova, pa sve do personalizacije obrazovanja.

Kunić naglašava da se poznavanje rada s AI-em već sada smatra osnovnom digitalnom pismenošću. 'Poznavanje AI alata smatra se jednim od važnih elemenata digitalne pismenosti, a usporedivo je s poznavanjem osnovnih računalnih programa prije dvadesetak godina', kaže.

Sve više radnih mjesta očekuje barem bazično razumijevanje mogućnosti, ograničenja i rizika umjetne inteligencije. Oni koji to razumiju imat će, kaže Kunić, bolju tržišnu poziciju, ali i sigurnije poslovanje. Zato je obrazovni sustav ključan za smanjenje digitalnog jaza.

'Sve veći broj poslova zahtijeva poznavanje umjetne inteligencije u nekom obliku, zbog čega se od obrazovnog sustava na svim razinama očekuje širi pristup i diseminacija potrebnih znanja', naglašava.

Treba li AI biti poseban predmet?

Upitan treba li AI predavati kao poseban predmet, Kunić kaže: 'Obrazovni sustav treba ugraditi AI u postojeće programe… Treba ga integrirati u različite predmete; u istraživanju, analizi podataka, umjetnosti i društvenim znanostima.'

Naglašava i da se pritom mora voditi računa o odgovornom korištenju 'kako se ne bi dogodilo da AI kreira programe umjesto nas'. Uz formalno obrazovanje, ključno je cjeloživotno učenje jer se ta tehnologija mijenja brže nego ijedna prethodna.

Umjetna inteligencija mijenja i samu definiciju stručnjaka. 'Razvoj AI-a potiče redefiniciju pojma stručnosti jer će u središtu biti interdisciplinarnost, kreativnost i sposobnost inovacije u suradnji s tehnologijom', objašnjava.

Spaja se ono što je nekad bilo strogo odvojeno: inženjering s dizajnom, marketing s analitikom, medicina s računalnim modelima. 'Takva interdisciplinarnost zahtijeva sposobnost pametnog kombiniranja ljudskog znanja i strojne inteligencije, što otvara nove prozore iza kojih se kriju zanimanja za koja još niti ne znamo.'

Kreativnost se, kaže, ne gubi, samo dobiva novu dimenziju: 'Takva nova dimenzija kreativnosti prožeta je suradnjom čovjeka s inteligentnim sustavima.'

Jedna vještina obilježit će iduću dekadu

Kunić zaključuje da će jedna vještina obilježiti cijelu iduću dekadu, a to je sposobnost suradnje s AI sustavima.

'Budućnost rada donosi paradigmu u kojoj će ključna kompetencija zaposlenika biti učinkovita suradnja s AI-em, a ne otpor ili izbjegavanje tih sustava', kaže. Umjetna inteligencija preuzimat će rutinske zadatke, ali strateško donošenje odluka ostaje ljudsko. 'Nije ideja natjecati se s AI-em ili mu se opirati, već ga koristiti kao partnera.'

A da bi to bilo moguće, obrazovanje mora, ističe Kunić, biti dostupno svima; ne samo učenicima, nego i radnicima svih generacija. 'Tako da mi ljudi oblikujemo umjetnu inteligenciju i ne dozvolimo joj da oblikuje nas', zaključuje Kunić.

Jedan od najrjeđih poslova

Iza svake 'pametne' rečenice koju neki AI model napiše stoji stvarna osoba. Jedna od njih je i Kristina Bogović, samostalna urednica tekstova i evaluatorica AI sadržaja. Ona radi za globalne AI platforme u području RLHF-a, učenja potkrijepljenog ljudskom povratnom informacijom, odnosno treniranja jezičnih modela uz procjenu i uređivanje sadržaja.

Ona svakodnevno 'ispravlja' ton i jezik velikih jezičnih modela, pazeći da ono što AI kaže zvuči prirodno, točno i ljudski. 'Vodim svoj obrt, radim na projektima u kojima ljudski jezik susreće digitalnu obradu i pišem o emocionalnoj strani suradnje s AI-em', kaže Bogović, vlasnica brenda kristina.bogovic.com i autorica na blogu aibutintimate.com.

'Laički rečeno, ja 'uređujem' odgovore umjetne inteligencije. To ne znači da programiram ili učim modele, već radim između toga: tamo gdje AI daje neki tekst, a treba ga dotjerati da zvuči kao da ga je napisao čovjek. Provjeravam točnost, ton, jasnoću, prirodnost jezika i emocionalnu prikladnost odgovora', kaže Bogović.

Njezin zadatak ponekad je tek usporedba dva ponuđena odgovora, a nekad potpuno prepravlja rečenice da bi, kaže, zvučale toplije, prirodnije i kulturološki primjereno.

Kako učinkovito koristiti AI alate?

'Zahvaljujući iskustvu rada u 'pozadini', izravno na uređivanju i procjeni odgovora AI-a, imam duboko razumijevanje toga kako funkcioniraju današnji veliki jezični modeli. To mi omogućuje da precizno predvidim kako će AI reagirati na različite vrste upita i usavršim komunikaciju s modelom za najbolji mogući rezultat', objašnjava.

Zahvaljujući tom iskustvu, Bogović danas pomaže tvrtkama i pojedincima da nauče 'kako učinkovito koristiti AI alate u svom radu, bilo da se radi o automatizaciji zadataka, kreiranju sadržaja ili donošenju boljih odluka uz podršku jezika i podataka'.

Iako se njezin posao često smatra tehničkim, on se zapravo oslanja na jezik i empatiju. 'Jezik i osjećaj za ton su ključni – AI ne razumije kontekst kao čovjek. Moj posao je pokazati gdje je granica između korisnog savjeta i neprimjerenog tona', objašnjava.

Bogović radi za velike AI kompanije preko posredničkih platformi koje angažiraju jezične stručnjake. 'Te kompanije razvijaju velike jezične modele, poput ChatGPT-ja, a moj zadatak je poboljšati njihove odgovore', kaže. To uključuje procjenu odgovora AI-a prema zadanim kriterijima, pisanje boljih, prirodnijih verzija odgovora, ocjenjivanje i komentiranje verzija koje su napisali drugi suradnici te davanje preciznih povratnih informacija kako bi modeli učili iz grešaka.

U praksi to znači sate mikrouređivanja. 'Ponekad radim 20 zadataka zaredom, a ponekad sat vremena prepravljam pet redaka jer ne želim da riječ zvuči pogrešno', kaže.

'Bitno je istaknuti da se ovo ne događa u stvarnom vremenu i mi kao evaluatori nemamo pristup stvarnim upitima korisnika – riječ je o pripremljenim primjerima upita i odgovora AI-a na temelju kojih se odlučuje kako će ubuduće odgovarati.'

O najvećem problemu AI-a

Upitana što smatra najvećim problemom AI-ja, Bogović kaže: 'To što ne razumije kontekst 'na ljudski način'. AI može zvučati samouvjereno čak i kad je potpuno u krivu, pogotovo kad je riječ o nekim činjeničnim informacijama. S ljudima je problem to što često zaboravljaju da je AI alat, a ne osoba', tumači naša sugovornica.

Navodi i konkretne primjere: 'Primjer dobrog tona je kad AI kaže – 'nisi sam u tome, razgovor s nekim može stvarno pomoći'. To može nekome biti spas u trenutku ranjivosti. Primjer lošeg tona je kad kaže – 'tvoja mentalna stabilnost je tvoja odgovornost'. To zvuči kao optužba, i iako je tehnički točno, može odgurnuti osobu kad joj je najteže.'

Na pitanje o granici između stvarne i lažne empatije, kaže: 'AI ne osjeća ništa, ali mora naučiti kako zvuči korisna empatija. Moj zadatak je prepoznati kad rečenica zvuči previše patetično, manipulativno ili kad samo imitira emociju bez stvarne vrijednosti za korisnika. Cilj je jednostavan: da AI ne šteti ni riječju ni tonom.'

U usporedbi s engleskim, uređivanje odgovora AI-a na hrvatskom zahtijeva finiji osjećaj za jezik. 'Engleski podnosi više formalnosti i suhoparnosti, a hrvatski traži prirodniji, mekši ritam. Dobar prijevod nije dovoljan, treba zvučati kao da je izvorno pisan', objašnjava nam Bogović.

>>Ne, chatbot vam nije ni prijatelj ni psihoterapeut: Tko je kriv za to što se ljudi ispovijedaju strojevima<<

Ljudi u pozadini: 'Mi smo ti koji oblikujemo kako AI uči'

A kada govorimo o 'nevidljivom ljudskom radu' u AI industriji, tko su ti ljudi?

'Tisuće nezavisnih suradnika širom svijeta: lingvisti, prevoditelji, pisci, znanstvenici. Radi se u pozadini: ocjenjujemo, prepravljamo, pišemo, korigiramo i oblikujemo primjere odgovora da bi AI iz njih naučio kako odgovarati korisnicima', objašnjava. 'To su zadaci koje krajnji korisnici nikad ne vide, ali koji izravno oblikuju kako AI kasnije odgovara.'

Upitana čega se najviše boji kad je riječ o umjetnoj inteligenciji, Bogović odgovara: 'Bojim se da bi ljudi mogli početi pasivno prihvaćati odgovore AI-a, bez provjere i razmišljanja. Još uvijek nismo u fazi u kojoj se velikim jezičnim modelima poput ChatGPT-ja ili Geminija može potpuno vjerovati – oni mogu zvučati uvjerljivo i kad griješe.'

Postoji i druga krajnost, kaže: 'Neki korisnici počinju doživljavati AI kao stvarno biće, a to je nuspojava toga što nastojimo da zvuči prirodno i blisko. Zato je važno stalno naglašavati da je AI alat, a ne osoba.'

Unatoč tome, vjeruje da umjetna inteligencija ima ogroman pozitivan potencijal. 'Veseli me to što AI može služiti u edukaciji, boljoj dostupnosti informacija i podršci onima kojima je teško doći do pomoći – ako se odgovorno razvija.'

'AI stvara nova radna mjesta'

Bogović smatra da će komunikacija između čovjeka i stroja postati neprimjetna. 'AI će biti svakodnevan, kao što su danas tražilice ili navigacija. Više govorni, personaliziran, prilagođen korisnicima. Mlađe generacije neće ni razmišljati o tome razgovaraju li s AI-em ili pravim osobama – bit će im svejedno', kaže.

'Dijete od pet godina danas na daljinskom upravljaču TV-a izgovori naziv crtanog filma koji želi gledati, a nije ni svjesno toga da razgovara s računalom', ističe.

Najvažnije joj je to da ljudi razumiju koliko je taj 'nevidljivi rad' presudan za razvoj umjetne inteligencije. 'Važno mi je da ljudi razumiju da iza dobrog odgovora AI-a često stoji ljudska ruka – netko tko je uredio primjer, popravio ton i pomogao AI-u da uči. I da, ovaj posao je konkretan dokaz da AI ne samo da mijenja radna mjesta, nego i otvara nova', zaključuje Bogović.

Sve više poslova vezanih uz umjetnu inteligenciju

Oglasi za poslove povezane s umjetnom inteligencijom sve se češće pojavljuju na hrvatskom tržištu rada, od 'trenera AI-a', podatkovnih znanstvenika i machine learning inženjera do specijalista za analizu podataka. Iako ih još nema mnogo, očigledno raste potražnja za takvim profilima. Potvrđuje to i Alen Mrvac s portala MojPosao.

'Kada analiziramo kretanja na tržištu rada u posljednje dvije do tri godine, jasno se uočava kontinuiran rast potražnje za stručnjacima iz područja umjetne inteligencije. Sve veći broj poslodavaca prepoznaje stratešku važnost integracije AI rješenja u svoje poslovne procese, što se odražava kao stalan porast oglasa za pozicije povezane s razvojem i primjenom umjetne inteligencije', kaže Mrvac za tportal.

Dodaje da oglasa u čijem se nazivu izričito spominje pojam 'AI' još uvijek nema mnogo, a to je, tumači Mrvac, i razumljivo jer je riječ o području koje se tek posljednjih godina snažnije afirmiralo. No smatra da će broj takvih oglasa u narednim godinama značajno rasti.

'Važno je napomenuti da su stvarne brojke vjerojatno više od onih koje prikazuju službene statistike jer mnoge kompanije oglašavaju slične uloge pod različitim nazivima, iako one u suštini uključuju rad s AI tehnologijama', pojašnjava Mrvac.

AI više nije samo stvar IT-a

Najviše stručnjaka za umjetnu inteligenciju i dalje traže IT tvrtke, no AI se, kaže Mrvac, probija i u druge industrije. 'Oglasi za poslove koji uključuju umjetnu inteligenciju sve se češće pojavljuju i u drugim područjima, poput elektrotehnike, obrazovanja, znanosti te industrija kao što su strojarstvo i brodogradnja. Ukratko, umjetna inteligencija sve više izlazi izvan granica klasičnog IT-a', kaže.

Zanimljivo, poslodavci pritom sve više cijene konkretne vještine umjesto diploma. 'Formalno obrazovanje danas ima manju težinu od praktičnih kvalifikacija, radnog iskustva i sposobnosti primjene znanja u stvarnim situacijama. Drugim riječima, osoba ne mora nužno imati diplomu iz IT-a da bi bila stručnjak', ističe Mrvac.

'Umjetna inteligencija već je sada sastavni dio svakodnevnog rada mnogih zaposlenika, a njezin će se utjecaj ubrzano širiti i na područja u kojima je još uvijek rijetko prisutna. Radnici će morati naučiti raditi s novim alatima, kao što su nekoć učili koristiti računala ili internet.

AI ne donosi samo nove alate, već i potpuno nove načine razmišljanja te suradnje između čovjeka i stroja. Oni koji na vrijeme prihvate tu promjenu i nauče raditi 'rame uz rame' s AI-em imat će najveću prednost na tržištu rada budućnosti', smatra Mrvac.