Dok se astronauti misije Artemis II približavaju najudaljenijoj točki od Zemlje koju je čovjek ikada dosegnuo, pred njima je trenutak koji nadilazi tehnološki napredak i ulazi u gotovo egzistencijalno iskustvo – potpuna tišina.

U utorak oko 00:47 sati po hrvatskom vremenu, kada letjelica Orion prođe iza Mjeseca, komunikacija sa Zemljom bit će u potpunosti prekinuta. Sama masa Mjeseca blokirat će sve radijske i laserske signale, a četvero astronauta ostat će bez ikakvog kontakta s kontrolom leta u Houstonu. Kretanje Oriona u svemir može se pratiti na stranici nasa.gov/trackartemis.

Taj prekid trajat će oko 40 minuta. U tom razdoblju, daleko od svakog poznatog oblika života, posada će biti prepuštena isključivo sebi – svojim mislima, osjećajima i prizoru svemira koji se proteže u beskraj.

Pilot misije Victor Glover poručio je kako se nada da će ljudi na Zemlji taj trenutak doživjeti zajedno s njima. 'Kad budemo iza Mjeseca, bez ikakvog kontakta, neka to bude prilika… Molite, nadajte se i pošaljite nam dobre misli kako bismo se ponovno javili', rekao je.

Sličnu tišinu doživjeli su i astronauti programa Apollo prije više od pola stoljeća. Najpoznatiji primjer je Michael Collins, koji je tijekom misije Apollo 11 ostao sam u komandnom modulu dok su Neil Armstrong i Buzz Aldrin hodali površinom Mjeseca.

Dok je kružio iznad njegove tamne strane, Collins je gotovo 48 minuta bio potpuno odsječen od komunikacije. Kasnije je to iskustvo opisao kao izolaciju od 'svakog poznatog oblika života', ali ne i kao zastrašujuće – naprotiv, govorio je o neobičnom miru koji dolazi s potpunom tišinom.

Dok će astronauti možda u tišini pronaći fokus i mir, na Zemlji će tih 40 minuta biti ispunjeno napetošću.

U postaji Goonhilly Earth Station u Engleskoj inženjeri će pratiti letjelicu sve dok signal ne nestane. Nakon toga preostaje samo čekanje. 'Bit ćemo pomalo nervozni kad nestanu iza Mjeseca, ali i presretni kad ih ponovno 'uhvatimo' – jer to znači da su svi dobro', kaže tehnički direktor postaje Matt Cosby.

Ovakvi prekidi komunikacije mogli bi u budućnosti postati stvar prošlosti. S planovima za dugotrajniju prisutnost čovjeka na Mjesecu, kontinuirana komunikacija postaje ključna. Europska svemirska agencija već razvija projekt Moonlight, koji predviđa mrežu satelita u orbiti Mjeseca kako bi se omogućila stalna veza, čak i na njegovoj udaljenoj strani.

Za same astronaute, tih 40 minuta neće biti samo tehnički izazov, nego i rijetka prilika. Bez komunikacije i vanjskih uputa, moći će se u potpunosti posvetiti promatranju Mjeseca, fotografiranju i proučavanju njegove površine.

Astronauti Artemisa proučavat će površinu Mjeseca uglavnom očima

Astronauti će ponovno obletjeti Mjesec koristeći najosnovniji instrument za njegovo proučavanje - vlastite oči.

Unatoč tehnološkom napretku od misija Apollo, NASA se i dalje oslanja na vid svojih astronauta kako bi saznala više o Mjesecu. 'Ljudsko oko je u osnovi najbolja kamera koja je ikada postojala ili će postojati', izjavila je za AFP Kelsey Young, glavna znanstvenica misije Artemis 2. 'Broj receptora u ljudskom oku daleko nadmašuje ono što kamera može postići.'

Iako su moderne kamere u nekim aspektima superiornije, 'ljudsko oko je izuzetno dobro u prepoznavanju boja, konteksta, kao i u fotometrijskim opažanjima', rekla je Young.

Ljudi mogu razumjeti kako osvjetljenje mijenja detalje površine – primjerice, kako koso svjetlo otkriva teksturu, ali smanjuje vidljivost boja. U tren oka čovjek može otkriti suptilnu promjenu boje i shvatiti kako svjetlost mijenja konture krajolika, što su znanstveno korisni detalji koje je teško sa sigurnošću utvrditi iz fotografija ili videozapisa.

Glover, koji pilotira letjelicom Orion, izjavio je prije ovotjednog polijetanja da su oči 'magičan instrument'.

Znanstvenici na terenu

Kako bi maksimalno iskoristili blizinu Mjeseca, četiri člana posade Artemisa II prošla su više od dvije godine obuke. Young je istaknula da je cilj bio pretvoriti astronaute u 'terenske znanstvenike' kroz kombinaciju predavanja, geoloških ekspedicija na Island i u Kanadu te višestrukih simulacija preleta Mjeseca, upravo onakvih kakav izvode u ovoj misiji.

Tri američka astronauta – zapovjednik Reid Wiseman, pilot Glover i stručnjakinja misije Christina Koch – zajedno s kanadskim astronautom Jeremyjem Hansenom, morali su naučiti napamet mjesečevih 'Velikih 15', odnosno petnaest reljefnih oblika koji će im omogućiti orijentaciju. Koristeći globus Mjeseca na napuhavanje, vježbali su kako kut Sunca mijenja boje i teksture mjesečeve površine, bruseći vještine opažanja i vođenja bilješki za ključni trenutak.

'Mogu vam reći, uzbuđeni su i spremni', rekla je Young uz osmijeh.

'Veličine košarkaške lopte'

Zadaća astronauta je proučiti određene lokacije i fenomene u sklopu deset ciljeva koje je odabrala NASA, a koji su rangirani prema znanstvenom prioritetu. Tijekom preleta koji će trajati nekoliko sati, posada će promatrati nebesko tijelo golim okom, ali i kamerama koje imaju u letjelici.

Noah Petro, voditelj NASA-ina laboratorija za planetarnu geologiju, rekao je za AFP da će astronautima Mjesec izgledati 'otprilike kao košarkaška lopta u ispruženoj ruci'. 'Pitanje koje me najviše zanima jest hoće li moći vidjeti boje na Mjesečevoj površini', rekao je Petro. 'Ne mislim na dugine boje, već na tamnosmeđe ili žućkastosmeđe tonove, jer nam to govori o sastavu i povijesti Mjeseca.'

David Kring s Instituta za lunarna i planetarna istraživanja izjavio je za AFP da ne očekuje epohalna otkrića zbog brojnih lunarnih sondi i slika visoke rezolucije snimljenih od doba Apolla. Ipak, 'slušati astronaute kako opisuju ono što vide... to je događaj koji barem dvije generacije ljudi na Zemlji nikada nisu čule', istaknuo je.

Prelet Artemisa 2 NASA će prenositi uživo, osim u razdoblju kada letjelica bude iza Mjeseca. 'Slušajući samo njihove vježbe opisa u simulacijama misije... prolaze me trnci', priznala je Young. 'Apsolutno sam uvjerena da će ovo četvero ljudi dati nevjerojatne opise.'