PROBLEMI METEOROPATA

Ubija me vrijeme, pomagajte!

  • Autor: J. C. Š
  • Zadnja izmjena 19.05.2009 08:41
  • Objavljeno 19.05.2009 u 08:30
glavobolja žena

glavobolja žena

Izvor: Guliver/Getty Images / Autor: -

Malo tko dobro podnosi ekstremne hladnoće i vrućine ili nagle promjene vremena. Međutim, većina ljudi požalit će se na blage simptome i nelagodu, dok će pojedinci osjećati jake i neugodne glavobolje, mučnine, vrtoglavice, bolove

Osobe kod kojih se pogoršanje bolesti ili različite zdravstvene tegobe redovito javljaju u nepovoljnim vremenskim uvjetima nazivaju se meteoropati ili meteopati. U različitim dijelovima svijeta razlikuju se i procjene broja meteoropata – ponegdje se govori o 'sitnih' dvadesetak posto, a u najrazvijenijim zapadnim zemljama o preko 30 posto.

I životinje osjećaju promjene vremena, pa se nekad, dok nije bilo meteoroloških službi, ponašanje životinja koristilo za prognoziranje oluja, kiše i sl. Stari će ljudi reći, a znanost potvrditi, da nekad nije bilo toliko meteoropata, osim eventualno bakica i djedica koji su pred kišu osjećali bolove u istrošenim kostima i zglobovima.

GULIVER / Getty Images

GULIVER / Getty Images

Izvor: Guliver/Getty Images / Autor: -



Najčešći simptomi su glavobolja, umor, nesanica, razdražljivost...
Povećanje osjetljivosti na vremenske promjene tumači se promijenjenim, tipično gradskim načinom života: čovjek sve manje boravi u prirodi, a sve više u zatvorenim i klimatiziranim prostorima. Ljudsko tijelo trebalo bi se relativno brzo i uspješno prilagoditi vremenskim promjenama jer je opskrbljeno mehanizmima koji se brinu za regulaciju krvnog tlaka, znojenja, kontrolu širenja i sužavanja krvnih žila i sl. Nažalost, čini se da su ponešto od toga, živeći daleko od prirode, naša tijela polako počela zaboravljati.

Najčešći simptomi na koje se žale meteoropati su:
poremećaji spavanja (nesanica ili stalna pospanost), umor, glavobolje i migrene, mučnine, vrtoglavice, bolovi u zglobovima i mišićima, kao i u ožiljcima starih ozljeda, problemi sa srčanim ritmom (najčešće pojačano lupanje srca) i disanjem, napadaji astme, depresija, razdražljivost, povišen krvni tlak.

Osim zdravih ljudi koji 24 do 48 sati prije promjene vremena počinju osjećati tegobe, i velikom broju kroničnih bolesnika simptomi se pogoršavaju u lošim vremenskim uvjetima. Najvećem riziku izložene su osobe s cerebrovaskularnim bolestima jer je širenje i stiskanje krvnih žila posljedica promjena tlaka i temperature zraka, pa kad se ove promjene naglo događaju, povećava se i opasnost od moždanog udara. Čuvati se moraju i srčani bolesnici, oboljeli od bolest dišnog sustava i nekih bolesti probavnog trakta, psihički bolesnici, oboljeli od reumatskih bolesti kao i oni koji pate od alergija.

Osim tlaka, temperature i vlage zraka, zdravstvene tegobe pogoršavaju i nepovoljan vjetar, povećana koncentracija peludi i drugih alergena u zraku te mjesečeve mijene (tri dana uštapa i jedan dan mlađaka).

GULIVER / Getty Images

GULIVER / Getty Images

Izvor: Guliver/Getty Images / Autor: -


Zatvoreni prostori najveći su krivac za povećanu osjetljivost na vremenske promjene
Kako na vrijeme ne možemo utjecati, preostaje se prilagoditi. Osjetljive osobe trebale bi redovito pratiti biometeorološku prognozu. Zanimljivo, liječnici upozoravaju da su starije osobe i kronični bolesnici obično dobro pripremljeni jer se pridržavaju savjeta liječnika i terapiju lijekovima prilagođavaju vremenskim uvjetima, pa hitna pomoć najčešće intervenira kod mlađih ljudi koji misle da su zdravi i ne mare za vremenske promjene.

Za loših biometeoroloških uvjeta tegobe ćete olakšati pridržavajući se ovih savjeta: klonite se gužvi, pretrpanih vozila i plovila, pijte puno tekućine, nosite sunčane naočale i prozračna pokrivala za glavu (šešire, a ne uske kape koje ne propuštaju zrak pa pojačavaju znojenje), odijevajte se u skladu s temperaturom zraka, a ne s godišnjim dobom (ljeti su najpogodniji prozračni prirodni materijali svijetlih boja).

Soli i minerale izgubljene znojenjem nadoknadite svježim voćem, povrćem, voćnim sokovima i izotoničnim napitcima, a važno je i poštivati ograničenja svoga tijela, što znači da teške poslove nećete obavljati u podne i da ćete se za teških i vrućih dana općenito manje baviti napornim tjelesnim aktivnostima. Ako su vaše tegobe ili osnovna bolest jako izražene, što više se odmarajte i provodite većinu vremena u klimatiziranom prostoru. Ako i nemate klimu u svome domu, sve je više klimatiziranih javnih prostora, poput šoping centara, po kojima bez potrošene lipe možete lagano šetati ili odmarati na klupicama.

Preventivno djelovanje uvijek je dobro rješenje:
organizam ćete ojačati, odnosno smanjiti osjetljivost na promjene vremena ako za lijepih dana provodite što više vremena u prirodi i na prirodnom svjetlu, pazite da dovoljno spavate, pokušate smanjiti svakodnevni stres, redovito vježbate i krećete se, pravilno se hranite i naizmjenično tuširate toplom i hladnom vodom.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi