Dolaskom zime mnogi primjećuju da im se bolovi u zglobovima intenziviraju. Iako se ponekad čini da je riječ o slučajnosti, postoji stvarna veza između niskih temperatura i pojačane boli. Hladnoća utječe na pokretljivost zglobova, cirkulaciju i mišiće, što zajedno može izazvati osjećaj ukočenosti i nelagode.

Koji zglobovi najviše pate i zašto

Svi zglobovi mogu biti zahvaćeni zimskim bolovima, no posebno su osjetljivi oni udaljeniji od središta tijela, poput šaka i stopala. Osobe s već postojećim oštećenjima ili dugotrajnim trošenjem zglobova u tim se područjima često susreću s pojačanom boli.

Jedan od glavnih razloga je smanjena tjelesna aktivnost. Zimi ljudi manje hodaju i vježbaju na otvorenom, a zbog hladnoće ponekad izbjegavaju i odlazak u teretanu. Takvo smanjenje kretanja dovodi do slabije lubrikacije zglobova i oslabljene snage mišića, što povećava nelagodu.

Zglobovi su okruženi sinovijalnom membranom koja proizvodi sinovijalnu tekućinu – prirodno 'mazivo' zgloba. Kada se tijelo manje kreće, a temperatura je niska, tekućina postaje gušća i manje učinkovita, što dodatno pojačava osjećaj ukočenosti.

Pad barometarskog tlaka zimi može uzrokovati povećani pritisak mišića i tetiva na zglobove, što dodatno doprinosi bolovima. Osim toga, hladno vrijeme smanjuje protok krvi prema ekstremitetima kako bi se zaštitili vitalni organi, što dovodi do lošije lubrikacije i povećane boli.

Tko je najosjetljiviji i kako ublažiti bol

Iako bolovi u zglobovima mogu zahvatiti ljude svih dobnih skupina, s godinama postaju izraženiji. Prirodno trošenje zglobova, dugotrajni fizički poslovi ili sportske aktivnosti visokog opterećenja dodatno povećavaju rizik. Pretile osobe te osobe s dijabetesom, povišenim krvnim tlakom ili srčanim bolestima također su podložnije ovim tegobama.

U ublažavanju bolova pomažu lijekovi protiv bolova, no oni rješavaju simptome samo privremeno. Važno je koristiti preventivne mjere: toplija odjeća i slojevito oblačenje pomažu održati tjelesnu temperaturu i smanjuju bol. Grijani jastučići ili boce s toplom vodom poboljšavaju cirkulaciju i pokretljivost.

Redovito kretanje i vježbanje potiču lučenje sinovijalne tekućine, smanjuju ukočenost i jačaju mišiće koji štite zglobove. Održavanje umjerene tjelesne aktivnosti usporava trošenje zglobova i smanjuje rizik od ozljeda. Prije početka novih vježbi preporučuje se konzultacija s liječnikom, osobito kod postojećih zdravstvenih problema.

Hidratacija je također važna jer dovoljan unos tekućine pomaže održati pokretljivost zglobova. Ako se bol iznenada pojavi, postane jača, ili se zglob crveni, oteknu ili zagrije, potrebno je potražiti liječničku pomoć. Isto vrijedi za pojavu dodatnih simptoma poput povišene temperature ili mučnine.

Dugoročno rješenje može biti i program vježbi snage koji jača mišiće i štiti zglobove. Takve programe treba provoditi uz stručni nadzor i odabrati aktivnosti koje osoba voli, kako bi vježbanje postalo trajna navika.