Uz pet postojećih studija: ekonomija poduzetništva, novinarstvo, turizam – turistički i hotelski menadžment, tehnički menadžment i poslovna informatika, na VERN-u će kroz narednih nekoliko godina biti pokrenut studij Poduzetništvo u primijenjenoj umjetnosti i dizajnu.

Okruglim stolom održanim u prostorijama VERN-a počela je provedba projekta Osmišljavanje i razvoj prijediplomskog studija Poduzetništvo u primijenjenoj umjetnosti i dizajnu.

Projekt je financiran kroz program bespovratnih sredstava 'Daljnji razvoj Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira (HKO)' u okviru komponente IV pretpristupnog fonda IPA.

U narednih 18 mjeseci koliko projekt traje studij Poduzetništvo u primijenjenoj umjetnosti i dizajnu dobit će svoj finalni oblik, u konzultaciji s Udrugom bivših učenika Škole primijenjene umjetnosti i dizajna Zagreb (UBU) te Aalto University iz Finske i stručnjacima s područja marketinga, umjetnosti i dizajna.

Već na prvom od tri najavljena okrugla stola koji za cilj imaju iskristalizirati oblik i zadaće jednog takvog studija vidljivo je bilo da potrebe za takvim vidom obrazovanja u Hrvatskoj postoje.

'Pokretanje studijskog programa iz područja umjetnosti kao VERN-ove šeste obrazovne vertikale određeno je našim Strategijskim okvirom razvoja VERN' 2020.

Budući da poduzetništvo i umjetnost imaju mnogo dodirnih točaka, studij će biti usmjerena na razvoj poduzetničkih vještina kod studenata i poticanje samozapošljavanja', izjavio je Branko Štefanović.

Prodekanica za međunarodnu suradnju i cjeloživotno učenje Aida Liha Matejiček istaknula je ciljeve pokretanja studija koji su, šire gledano - jačanje hrvatskog kvalifikacijskog okvira te u užem smislu razvoj jednog interdisciplinarnog studija koji će obuhvatiti znanja iz marketinga i umjetnosti.

Takav bi studij, prema njezinim riječima, bio prije svega namijenjen diplomantima srednje škola za Primijenjenu umjetnost, no i svima zainteresiranima za umjetnost i dizajn.

Na okruglom stolu okupilo se četrdesetak gostiju, stručnjaka s područja likovne i kazališne umjetnosti, dizajna, fotografije, arhitekture te marketinga.

Tijekom rasprave davali su svoje ideje što smatraju nezaobilaznim sastavnicama jednog takvog studija te koji je njegov konačni cilj u odnosu na tržište rada.

Arhitekt Igor Toš naglasio je važnost interdisciplinarnosti jednog takvog studija te istaknuo kako smatra da on mora objediniti poznavanje svih oblika kulture, poznavanje tehnologije kao i znanja o plasmanu proizvodu te poznavanja marketinške komunikacije.

Kreativni direktor časopisa Elle Ivan Salečić kao bitnu stavku u programu takvog studija naveo je komunikaciju samog projekta budući da to iz svog iskustva uočava kao problem brojnih dizajnera.

Gaella Gottwald kroz svoje je iskustvo stupanja na mjesto ravnateljice HDLU-a iznijela ono što smatra da hrvatskim umjetnicima nedostaje, a što ovakav studij može ponuditi.

'Iz mog iskustva se pokazalo da se umjetnost ovdje jako oslanja na državu', rekla je, dodavši da to u SAD-u gdje se školovala nikako nije slučaj te da je osiguravanje vlastitih sredstava prepušteno pojedincu.

Gottwald se prisjetila minusa u kojem je zatekla HDLU te danas uspješnog projekta Artomat koji je iznjedrio baš iz te financijski problematične situacije i dobar je primjer poduzetništva u umjetnosti.

Većina se sudionika okruglog stola složila da je cilj novog obrazovnog programa stvoriti poznavatelje umjetnosti s menadžerskim sposobnostima, umjetnike s poslovnim duhom odnosno vješte agente koji će poslužiti kao posrednici između umjetnika i tržišta. Upravo manjak znanja o poslovanju većina okupljenih smatra najvećom manom postojećih obrazovnih programa za umjetnike, no i razlog njihovu lošem položaju.