Maria Aljohina osuđena je na 13 godina i 15 dana zatvora, Taso Pletner na 11 godina dok su Olga Borisova, Diana Burkot i Alina Petrova dobile po osam godina zatvora. Kao 'dokaz' protiv njih navode se video 'Mama, ne gledaj televiziju' iz 2022. godine te antiratna akcija u Münchenu, održana nakon njihova odlaska iz Rusije.

'Mislile smo da smo otišle i da istražitelje više ne zanimamo. No pokazalo se da nas ne zaboravljaju – vole nas i čekaju kod kuće', rekla je Aljohina, piše Euronews.

Organizacija proglašena ekstremističkom

Moskva je u prosincu 2025. godine Pussy Riot proglasila 'ekstremističkom organizacijom', čime su tom kolektivu zabranjene sve aktivnosti u Rusiji. 'Za dijeljenje 'ekstremističkog sadržaja' – što uključuje lajkove, dijeljenja i komentare vezane uz Pussy Riot – možete dobiti i do pet godina zatvora. Čak i za fantomku koju ste izradili kod kuće', upozorava Aljohina.

Članice kolektiva tvrde da ruske vlasti sustavno straše njihove obitelji. 'Svi koji su otišli i ostali aktivni svjesni su da su im rodbina u Rusiji taoci. Nismo jedini – pretresi, nadzor, prisluškivanje, prijetnje i pozivi na ispitivanje dio su svakodnevice', kaže Aljohina.

Navodi i da su tijekom istrage u svibnju 2025. godine policijske snage upale u stanove pet obitelji u tri grada, pri čemu su 'roditelje i starije osobe bacili na pod'. Njezina kolegica Taso Pletner opisala je racije: 'U šest ujutro razvaljena vrata, maskirani ljudi, sati ispitivanja, zastrašivanje i prijetnje oružjem.'

Članice Pussy Riota trenutačno se nalaze na međunarodnoj tjeralici, a dio njih suočen je i s nesigurnim statusom u inozemstvu. 'Nemamo sve stabilan status. Ako nam istekne putovnica ili je izgubimo, možemo ostati 'zaglavljene' u zemlji bez ikakvog pravnog statusa', kaže Pletner, dodajući da su neke od njih uspjele dobiti tek privremene dozvole boravka.

'Europa podcjenjuje Putina'

Svojim nastupima, poput izvedbe 'Riot Days', kolektiv pokušava podsjetiti publiku na rat u Ukrajini i stanje u Rusiji, za koje tvrde da sve češće pada u drugi plan zbog drugih globalnih kriza. 'Događa se toliko toga da ljudi više ne stignu pratiti što je važno. Rat Rusije protiv Ukrajine potisnut je sukobima na Bliskom istoku, no ljudi ondje umiru svaki dan već petu godinu zaredom', upozorava Alina Petrova.

U prvim godinama rata dio prihoda od nastupa i izložbi donirale su bolnici Ohmatdit u Kijevu, a danas prikupljaju sredstva za bolnicu u Dnipru, organizacije iz Harkiva i pomoć ruskim političkim zatvorenicima.

Petrova kaže da je važno podsjećati na razmjere rata, ali i na stanje u Rusiji. 'Još uvijek ima ljudi u Europi koji vjeruju da se s Rusijom može pregovarati i graditi odnosi, kao da je riječ o partneru s kojim se može normalno surađivati', kaže.

Aljohina upozorava i na porast proruski orijentiranih političara u Europi. 'Sve češće vidimo političare koji doslovno ponavljaju teze ruske propagande. Mnogi u Europi ne shvaćaju koliko je to opasno', poručuje.

Publika koja je prisustvovala njihovim nastupima opisuje ih kao 'šokantne' te da djeluju kao 'otrežnjenje'. Snimke koje prate njihove izvedbe prikazuju brutalnost represije u Rusiji – od uhićenja na prosvjedima i policijskog nasilja do suđenja opozicijskim političarima i napada na civilne ciljeve u Ukrajini.

Jedan od posjetitelja, Julien, ističe da je njihova borba 'nužna i konstruktivna' u svijetu koji se sve više radikalizira. 'Uništenje i diktatura nisu rješenje. Imamo demokraciju, ali i ona sve više blijedi, kao i sloboda govora', rekao je.

Uz Francusku, Pussy Riot će s predstavom 'Riot Days' gostovati u Nizozemskoj, Švicarskoj, Danskoj, Švedskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. U svibnju će se, u drugoj postavi, pojaviti i na Venecijanskom bijenalu, gdje planiraju prosvjedovati protiv sudjelovanja Rusije na toj manifestaciji.