Smithsonian Institution, najveći svjetski muzejski i istraživački kompleks, našao se pod izravnim nadzorom Bijele kuće nakon što je 12. kolovoza administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa službenim dopisom naložila sveobuhvatnu reviziju svih izložbi, digitalnih sadržaja, kustoskih procesa i planiranih programa. Povod je priprema za obilježavanje 250. obljetnice osnutka Sjedinjenih Država 2026. godine, a cilj – prema riječima Bijele kuće – "odražavanje jedinstva, napretka i trajnih vrijednosti koje definiraju američku priču".

Prema uputama iz dopisa, objavljenom na mrežnim stranicama Bijele kuće, muzeji imaju 120 dana da uklone "elemente koji izazivaju podjele, ideološki obojene ili antiameričke" iz postava i zamijene ih opisima koji "naglašavaju jedinstvo, te su povijesno točni i konstruktivni". Revizija obuhvaća ne samo izložbene panele, već i digitalne baze, edukativne materijale, promotivne sadržaje i interne dokumente.

Prva faza, koja kreće odmah, uključuje osam ključnih muzeja: Nacionalni muzej američke povijesti, Nacionalni prirodoslovni muzej, Nacionalni muzej afroameričke povijesti i kulture, Nacionalni muzej američkih Indijanaca, Nacionalni muzej zrakoplovstva i svemira, Smithsonianov muzej američke umjetnosti, Nacionalnu galeriju portreta i Muzej Hirshhorn i vrt skulptura.

'Muzeji moraju biti domoljubni'

Bijela kuća u dopisu Smithsonianu navodi kako je cilj revizije "usklađivanje s predsjednikovom direktivom o slavljenju američke iznimnosti, uklanjanju podjela i obnovi povjerenja u naše kulturne institucije". Pismo su potpisali Lindsey Halligan, posebna pomoćnica predsjednika i viša suradnica glavnog tajnika Bijele kuće, Vince Haley, direktor Vijeća za unutarnju politiku, i Russ Vought, direktor Ureda za upravljanje i proračun. Halligan je u odvojenoj izjavi za medije navela da je revizija "usmjerena na očuvanje povjerenja u jednu od naših najcjenjenijih institucija" te dodala kako muzeji Smithsonian trebaju biti "točni, domoljubni i poučni – mjesta učenja, čuđenja i nacionalnog ponosa za generacije koje dolaze".

Revizija neće stati samo na javnim sadržajima – Bijela kuća traži na uvid organizacijske sheme, popise umjetnika koji su dobivali potpore, ankete posjetitelja, pa čak i interne komunikacije kustosa povezane s odabirom i odobravanjem sadržaja. Rokovi su strogo zadani: 30 dana za dostavu prve dokumentacije, 75 dana za privremeni izvještaj i 120 dana za početak provedbe izmjena.

Ova odluka nadovezuje se na Trumpovu predsjedničku uredbu od 15. ožujka ove godine, nazvanu Vraćanje istine i razuma u američku povijest, koja je eksplicitno optužila Smithsonian da je "pod utjecajem rasno fokusirane ideologije koja izaziva podjele" te da promiče narative koji "američke i zapadne vrijednosti prikazuju kao inherentno štetne i represivne". Uredba je bila jasan signal da će kulturne institucije postati izravna meta pokušaja ideološkog preoblikovanja.

Politički nadzor Trumpove Amerike

Već u svibnju 2025. Trump je javno najavio da "otpušta" Kim Sajet, direktoricu Nacionalne galerije portreta, zbog njezinih programa raznolikosti – iako je ona formalno podnijela ostavku u lipnju. Kraj srpnja obilježila je nova kontroverza: umjetnica Amy Sherald povukla je retrospektivu svog rada iz Smithsonianove Nacionalne galerije portreta nakon što je uprava odbila izložiti njezinu sliku Trans Forming Liberty, koja prikazuje transrodnu ženu s ružičastom kosom i plavom haljinom u maniri Kipa slobode.

U kolovozu je Nacionalni muzej američke povijesti uklonio dio izložbe o predsjedničkim opozivima u kojem su se spominjala Trumpova dva opoziva tijekom prvog mandata (2019. i 2021.). Smithsonian je tvrdio da taj potez nije bio rezultat političkog pritiska, no samo nekoliko dana kasnije uslijedio je službeni dopis Bijele kuće koji je formalizirao proces revizije.

Politički nadzor Trumpove Amerike

Trumpova kulturna politika posljednjih se mjeseci intenzivirala i u širem društvenom prostoru. Prije dva dana njegova je administracija, pozivajući se na odredbe Zakona o pravu na samoupravu za District Columbia (Home Rule Act), stavila pod izravnu federalnu kontrolu policiju Washingtona D.C. (Metropolitan Police Department) i rasporedila oko 800 pripadnika Nacionalne garde, što je politički izuzetak u modernoj povijesti SAD‑a, pozivajući se na "javnu sigurnosnu krizu" povezanu s kriminalom i beskućništvom, iako su službeni podaci pokazali pad nasilnog kriminala od 35 posto u 2024., na najnižu razinu u više od trideset godina. Paralelno, Bijela kuća je najavila preispitivanje sadržaja u nacionalnim parkovima, knjižnicama i javnim školama, sve pod geslom "patriotskog obrazovanja".

Iako Bijela kuća tvrdi da je revizija Smithsonian muzeja "konstruktivna i suradnička" te da neće "ometati svakodnevni rad kustosa", u stručnim krugovima prevladava zabrinutost da bi takav presedan mogao ugroziti neovisnost kulturnih institucija. Povjesničari i muzeolozi ističu da muzeji uživaju visoku razinu javnog povjerenja upravo zato što njihovi sadržaji počivaju na stručnom znanju i istraživačkom radu, a ne na političkim smjernicama.

Povijest postaje politički režirana memorija

Smithsonian u odgovoru naglašava "duboku predanost znanstvenoj izvrsnosti, rigoroznom istraživanju i točnom, činjeničnom prikazu povijesti" te najavljuje da će, iako će surađivati s Bijelom kućom, zadržati neovisnost i akademski integritet. Upravno vijeće ustanove (Board of Regents) još je ranije usvojilo načelo očuvanja sadržaja od političkog i stranačkog utjecaja, no ostaje otvoreno pitanje koliko će se u praksi moći oduprijeti pritiscima iz Ovalnog ureda.

Za kritičare, najveća opasnost leži u suptilnom mijenjanju jezika i interpretacije povijesti, gdje se pod krinkom "ujedinjavanja" briše kompleksnost nacionalne prošlosti. U tom scenariju, muzeji prestaju biti mjesta kritičkog promišljanja i postaju instrument potvrđivanja unaprijed definiranih narativa, a to je, kako upozoravaju povjesničari, točka na kojoj povijest prestaje biti znanstvena disciplina i postaje politički režirana memorija.