Kontroverza oko slike umjetnice Amy Sherald, koja prikazuje Kip slobode kao crnu transrodnu ženu, ponovo je otvorila duboke rasprave o simbolima američkog identiteta i ulozi umjetnosti u vremenu političkih prijepora
Umjetnica je poznata po službenom portretu Michelle Obame iz 2018., no njezin novi rad Trans Forming Liberty izazvao je tektonske pomake u kulturnoj i političkoj sferi SAD-a. Slika je trebala biti dio Sheraldine nadolazeće izložbe u Nacionalnoj galeriji portreta Smithsonian Instituta u Washingtonu. No, nakon upozorenja da bi njezino djelo moglo naljutiti predsjednika Donalda Trumpa – koji je u siječnju izdao izvršnu uredbu kojom priznaje samo dva spola – Sherald je odlučila povući cijelu izložbu, optuživši instituciju za 'kulturu cenzure', piše BBC.
U središtu slike je model Arewà Basit, nebinarna trans-femme umjetnica, prikazana u jarkoj plavoj haljini i s ružičastom kosom, s rukom na boku i pogledom usmjerenim ravno prema promatraču. Umjesto baklje, u ruci drži buket gerbera – simbol nade i radosti. Slika koristi Sheraldin prepoznatljiv 'sivkasti' ton kože, tehniku koja poziva gledatelja da preispita vlastite predodžbe o rasi. No to djelo nije samo reinterpretacija simbola. Ono je, prema riječima same autorice, 'prostor za ljudskost koja je sustavno politizirana i negirana'.
vezane vijesti
Kip slobode odavno je simbol Amerike, ali i njezinih unutarnjih proturječja. Kada je 1886. podignut u luci New Yorka, izazvao je reakcije s obje strane političkog spektra. Sufražetkinje su ga ismijavale jer slavi žensku figuru slobode dok žene nisu imale pravo glasa. Konzervativci su ga pak kritizirali zbog poziva migrantima, zbog famoznih stihova Emme Lazarus: 'Dajte mi vaše umorne, vaše siromašne, vaše zbijene mase željne slobode'.
Sherald nastavlja tu povijest preispitivanja – njezina reinterpretacija Lady Liberty kao crne transrodne žene jasno i svjesno zadire u američke kulturne napetosti. Rad se trenutno prikazuje u njujorškom Whitney muzeju u sklopu turnejske izložbe American Sublime, a reakcije su podijeljene, od oduševljenja do gnjeva.
Trumpov obračun s muzejima i 'woke' narativima
Izložba u Smithsonianu otkazana je nakon što je administracija predsjednika Trumpa pokazala nezadovoljstvo smjerom u kojem institucija ide. U ožujku je Trump potpisao izvršnu uredbu naslovljenu 'Vraćanje istine i razuma američkoj povijesti', kojom se prijeti uskraćivanjem sredstava muzejima i kulturnim projektima koji, kako piše u uredbi, 'degradiraju zajedničke američke vrijednosti, dijele naciju po rasnim linijama i promoviraju ideologije nespojive s federalnim zakonima i politikama'.
Nakon što je potpredsjednik JD Vance upozorio organizatore izložbe na moguće posljedice, Sherald je sama odlučila povući cijeli projekt.
Slučaj se događa paralelno s pritiscima na druge kulturne ustanove, poput Nacionalnog povijesnog parka nezavisnosti u Philadelphiji, gdje se propituju izložbe koje govore o ropstvu Georgea Washingtona ili tretmanu domorodaca. Trumpova administracija sada traži da svi sadržaji u federalnim muzejima budu '0u skladu s narativom američkog napretka i iznimnog doprinosa slobodi i prosperitetu'.
Ironično, pokušaj da se Sheraldino djelo ukloni iz javnog diskursa samo mu je povećao vidljivost. Jer što je vidljivije od onoga što je zabranjeno? Uostalom, i sama konstrukcija Kipa slobode podsjeća na prilagodljivost simbola. Gustave Eiffel, koji je izgradio metalni kostur kipa, osmislio ga je kao fleksibilnu strukturu koja može podnijeti udare vjetra i vremenske promjene.
