'PLIVAČ'

Ivica Prtenjača bez autocenzure u novom provokativnom romanu propituje stav prema ratu

  • Autor: M.J./Hina
  • Zadnja izmjena 12.12.2019 19:02
  • Objavljeno 11.12.2019 u 23:31
Ivica Prtenjača

Ivica Prtenjača

Izvor: Pixsell / Autor: Igor Kralj/PIXSELL

Novi roman 'Plivač' književnika Ivice Prtenjače jedan je od onih koji će obilježiti ovu književnu godinu i kao prvi roman s jasnim antiratnim stavom u suvremenoj hrvatskoj književnosti, istaknuo je urednik knjige Drago Glamuzina u srijedu navečer na predstavljanju u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića.

Roman je objavio zagrebački nakladnik VBZ, a po riječima urednika, trebalo je imati hrabrosti napisati takav subverzivan i provokativan roman koji propituje neka opća mjesta i istine, kao što je stav prema ratu i promiče pacifizam kao normalnu poziciju.

Glamuzina je sažeo radnju romana, smještena u rano ljeto 1991. kada je svima bilo posve jasno da će uskoro početi rat. Junak romana Andrej Šetka odlazi iz Zagreba pred strahom od mobilizacije na neimenovani otok jer misli da će tamo uspjeti sakriti, izbjeći mobilizaciju i preživjeti rat. Ali, to mu ne uspijeva, jer ga evidentiraju i šalju kući gdje treba čekati konačni poziv za odlazak na ratište.

U tome ga razdoblju istovremeno preplavljuje strah za život i novopronađena ljubav, izmjenjuju se slike smrti i ljubavi, košmarni snovi i java, a glavni lik - neobičan, tihi mladi čovjeka koji ne želi biti 'hrana za rat', skriva se plivajući do obližnjeg otočića bježeći od svoje sudbine.

Pritom, rekao je Glamuzina, Prtenjača transponira svojstveni mu pjesnički jezik u prozni tekst i pokazuje jezično umijeće. Kroz nekoliko pitanja urednika autoru, publika je tako mogla saznati da Prtenjača, pišući roman, ipak nije razmišljao o romanu 'Kiklop' Ranka Marinkovića i strahu od rata koji osjeća njegov glavni junak Melkior Tresić.

Također, na pitanje jeli se na neki način samocenzurirao pišući o temi koja će sigurno izazvati mnoge reakcije, Prtenjača je ustvrdio da to nije činio, te objasnio kako je riječ o izmišljenoj priči s izmišljenim likovima u kojoj jedino predratno ozračje nije konstrukt.

Novinarka i urednica Karolina Lisak Vidović istaknula je kako već prva rečenica romana 'Plivač' 'otkriva' da ga je napisao pjesnik. Podsjetila je na Prtenjačine riječi da mu je 'poezija najvitalnije životno iskustvo', ali smatra da bi autor nakon ovoga romana mogao 'malo iskorigirati izrečeno stajalište'.

Lisak Vidović kratko se osvrnula i na prethodne Prtenjačine romana rekavši kako je 'Plivač' možda njegov najvažniji roman koji je na neki način nastavak romana 'Brdo' u kojemu glavni lik 'osvaja život', dok ga u Plivaču spašava.

Filmski redatelj Bruno Gamulin govorio je o iskustvima rada na adaptaciji Prtenjačina romana 'Brdo' i posvjedočio kako taj rad traži višestruko isčitavanje romana i puno strpljenja. Odabrane dijelove iz romana čitao je dramski umjetnik Nikša Butijer.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!