Premda je medicina u posljednjih 20 godina napravila ogroman iskorak, stigma koja prati osobe oboljele od HIV-a često ostaje nepromijenjena. Toga je nažalost dobro svjestan nekadašnji novinar emisije 'Red Carpet', ujedno i novopečeni pisac, Edi Kiseljak.

Nedavno je imao hrabrosti ispričati svoju mučnu, a ujedno i inspirativnu priču, u emisiji 'Nedjeljom u 2 '. Nakon te emisije uslijedilo je mnoštvo, na njegovo iznenađenje, pozitivnih reakcija. Ipak, dogodilo se i ono čemu se zapravo najmanje nadao, a to su prijetnje smrću koje je dobio.

'Nedavno sam gostovao na nekoliko televizija u Bosni i Hercegovini. Prvi sam koji je javno govorio o ovome u toj zemlji. Nakon toga inbox mi je bio zatrpan porukama, koje su bile isključivo negativnog kontesta. Išli su toliko daleko da su mi prijetili ubojstvom! To stvarno nije lijepo ni za čuti ni vidjeti', iskren je bio Edi u zdravstvenom podcastu 'Vox Medicus' urednice i voditeljice Tomislave Vucelić.

Suočavanje s dijagnozom

Ovog ponedjeljka u Zagrebu ga čeka promocija prve knjige 'Ja sam Edi… i to je dovoljno' u kojoj otvoreno progovara o svom životu s HIV-om. 'Cilj te knjige je pomoći onima koji se osjećaju sami, drugačiji… Želim pokazati da HIV ne znači kraj, da se s njime može i dalje živjeti lijepo, potpuno normalno. Kao društvo trebamo raditi na uklanjanju te stigme vezane za osobe oboljele od HIV-a', kazao je Edi koji je u podcastu podijelio i vlastito iskustvo suočavanja s dijagnozom, ali i dug put prihvaćanja i liječenja.

'Šok i nevjerica! To je prvo što vam prođe glavom kad doznate da imate HIV. A onda sram. Nisam o tome ništa znao. Ne sjećam se čak ni jesmo li to spominjali u školi. Osim srama i strah je bio prisutan. Već sam se tada krenuo miriti s time da ću umrijeti. Nisam bio svjestan toga da se HIV kao takav liječi te da osoba koja se liječi ne može prenijeti virus. Na hitnom prijemu bolnice Fran Mihaljević su mi rekli dijagnozu i uputili me da idem u zgradu preko puta gdje je odjel za pacijente s HIV-om. Ja nisam otišao tamo, nisam zbog srama. Totalno sam se posramio svega. Prošlo je skoro dvije godine otkako sam se zarazio HIV-om kada sam otišao u bolnicu. Došao sam u fazu koja se zove AIDS, tijelo je imalo više infekcija, najgore je bilo na plućima. Bio sam jako slab, bilo je teško hodati i razmišljati', prisjetio se novinar. Edi je posljednjih deset godina na terapiji i ima odlične rezultate bez ikakvih nuspojava.

'Svakih šest mjeseci idem na kontrole. U zadnje vrijeme često čujem kako je teže živjeti s dijabetesom nego s HIV-om. Inače, svog supruga sam upoznao u fazi AIDS-a, u najgoroj fazi. Bio je o svemu dobro informiran, kako se prenosi virus i da postoji terapija. Tako da sam imao sreće po tom pitanju. Nažalost, danas neki još taje da uzimaju terapiju, jer su ljudi u strahu od reakcije druge strane', rekao je Kiseljak.

'Šansa uvijek postoji za potpuno izliječenje'

U podcastu je govorio i infektolog prof. dr. sc. Josip Begovac, koji je naglasio da je danas terapija za HIV učinkovita i dostupna. 'Važno je da se uzima redovito, a opasnost prijeti ako se lijekovi ne uzimaju kako treba. Jedna tableta u 24 sata, to je danas vrlo jednostavno. Čak se vjeruje kako će ljudi s HIV-om živjeti dulje samo zato jer se više paze od drugih, idu liječniku i rade preventivne preglede. Imaju bolji životni stil, da tako kažem', istaknuo je dr. Begovac.

On je, među ostalim pojasnio i što je to PrEP. 'PrEP se uzima na usta, svakodnevno ili povremeno. Namijenjen je onim osobama koje nemaju HIV, a rizičnog su ponašanja, te služi da se ne zaraze virusom. Mi smo među prvim europskim državama koje su uvele PrEP u zdravstveni sustav, još tamo 2018. godine. Uspijeli smo smanjiti broj novih infekcija, evo recimo u Zagrebu, za čak 60 posto. Govorim u odnosu na razdoblje između 2014. i 2016. godine kada smo godišnje imali između 100 i 120 oboljelih. Sada ih je oko 60 godišnje. Šansa uvijek postoji za potpuno izliječenje, ali ipak još nije na vidiku. Mislim da je danas i dalje stigma najveći problem kod ovih osoba, pa čak i u razvijenim državama. Pokazalo je to nedavno istraživanje među 16 tisuća zdravstvenih radnika. Upravo u zdravstvenom sustavu oboljeli od HIV-a osjete najveću stigmu, a najviše se priča o tome da se ne poštuje privatnost oboljelih', zaključio je dr. Begovac.