studiozan pristup

Objavljena prva monografija o suvremenom stripu u Hrvatskoj: Prošao je dug put do umjetničke afirmacije

  • Autor: I. Ba./Hina
  • Zadnja izmjena 11.03.2021 15:13
  • Objavljeno 11.03.2021 u 15:13
Muzej suvremene umjetnosti, ilustrativna fotografija

Muzej suvremene umjetnosti, ilustrativna fotografija

Izvor: Pixsell / Autor: Slavko Midzor/PIXSELL

Uz izložbu "Nastavit će se… Strip i vizualna kultura u Hrvatskoj", koja se održava u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti (MSU), objavljena je istoimena monografija, kao prvo takvo izdanje posvećeno suvremenom stripu u Hrvatskoj u 21. stoljeću

Iz MSU-a kažu kako monografija prvi put u nas pristupa stripu studiozno - kroz dvanaest tekstova na 240 stranica obrađene su različite "stripovske" teme, važne za nastanak stripa, stvaranje povijesti, umjetničke pristupe, među-utjecaje na druge umjetničke grane, izdavačke prakse i percepciju javnosti.

"Govorilo se da kvari djecu, da je isprazna zabava, da nema umjetničku vrijednost. Strip je prošao dug put do umjetničke/teorijske/akademske afirmacije: povijest umjetnosti ga je zanijekala, teoretičari i sveučilišni establishment omalovažavali, galerijski prostori izbjegavali, politika ideologizirala. No, publika ga je oduvijek voljela – od prvih novinskih pasica do današnjih raskošnih strip-albuma", napominju.

"Strip je, barem deklarativno, umjetnička grana koja je već od sedamdesetih godina i demokratizacije umjetnosti, kako u odnosu prema publici tako i u pristupu različitim medijima, prepoznata i uključena u povijest i teoriju umjetnosti", dodaju.

Midhat Ajanović, teoretičar stripa i profesor na Odjelu za filmske studije Sveučilišta u Göteborgu, autor brojnih studija iz područja filma i animacije autor je dvaju tekstova u monografiji.

U prvom, "Strip – temeljni medij vizualnog pripovijedanja", analizira nastanak "priča u slikama“, pripovjedne i vizualne tehnike, povijesni razvoj i punu afirmaciju stripa, a u drugoom "Strip i animacija", bavi se međuzavisnostima stripa i animacije kroz radove klasika animiranog filma, te domaćih bardova, Borivoja Dovnikovića, Nedeljka Dragića i Krešimira Zimonića, a završava s Magdom Dulčić i novijim generacijama.

Da strip nije samo "muški“ pokazuje Jana Adamović, strip autorica i kustosica, u tekstu "Kako je biti žena u stripu", gdje progovara o uvjetima rada i objavljivanja u stripu s kojima se susreću autorice kroz vizuru ravnopravne zastupljenosti i profesionalnog priznanja, s fokusom na hrvatsku scenu ali, neizravno, i na vlastita iskustva.

Tekst Irene Jukić Pranjić, strip autorice, urednice antologije "Ženski strip na Balkanu", bavi se specifičnostima junaka i junakinja hrvatskoj stripa i njihovim odstupanjem od uvriježenih stereotipa.

Bojan Krištofić, likovni kritičar i kustos, u "Prioritetima autorstva" analizira što uopće znači autorstvo u stripu, kako ga definirati – od materijalnog, pravnog pa sve do simboličkog – umjetničkog dosega i trajanja, ali i uvjeta nastanka i recepcije u nekom inkluzivnijem, demokratičnijem svijetu kojemu umjetnost teži.

O točkama dodira i razmimoilaženja stripa i karikature, povijesno isprepletenih u tisku i u recepciji i akademskim studijama, piše Frano Dulibić, redoviti profesor na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu i autor studije o karikaturi u Hrvatskoj.

Jurica Starešinčić, filmski i strip kritičar, analizira isprepletenost utjecaja stripa i filma, s fokusom na formalne karakteristike i analitički aparat – polazeći od pojmova kadra i montaže.

Dejan Kršić, teoretičar dizajna i dizajnera, uspoređuje povijesti stripa i dizajna u Hrvatskoj, s pojedinačnim izletima autorica i autora iz jednog u drugo područje te s neminovnim preklapanjima u sferama novinske ilustracije i reklamnog oglašavanja, u vrijeme kad u nas nije bilo studija dizajna.

Tema teksta novinarke Milene Zajović su strip časopisi, izdavaštvo i tiskan mediji kao osnovno polje života stripa, uz pregled najvažnijih publikacija dvadesetog stoljeća, kroz mijenu država, povijesnih režima i uvjeta produkcije i distribucije tiskovina.

Ivan Prlić, novinar, strip autor i scenarist, jedan od osnivača časopisa "Stripoholic" i aktivni sudionik takozvane fanzinske generacije devedesetih godina, iz prve ruke svjedoči o "dramatičnim" uvjetima u kojima se strip scena i izdavaštvo našlo devedesetih godina kada su mlade generacije doslovno bile prepuštene same sebi.

Strip autorica Dunja Janković razgovoru s novinarkom i likovnom kritičarkom Martinom Kontošić govori o svom djelovanju u području novih medija, o apstraktnom stripu, organizaciji festivala i stripu u javnom prostoru.

Publikaciju zaključuje tekst Pierrea Lungherettija, ravnatelja Centra za strip u Angoulêmeu koji, nastupajući iz francuskog konteksta u kojemu se strip još davno izborio za svoje institucije i javnu podršku i poticaj, upozorava na važnost kontinuirane podrške i formiranje institucionalne strukture za ravnopravnost stripa.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!