Izložba traje do do 29. kolovoza.

Monografija o Većeslavu Holjevcu - gradonačelniku zbog kojega je Zagreb velegrad

  • Autor: M.D. / Hina
  • Zadnja izmjena 12.07.2021 20:07
  • Objavljeno 12.07.2021 u 20:07
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Josip Regovic/PIXSELL

Monografija o Većeslavu Holjevcu, zagrebačkom gradonačelniku od 1952. do 1963. štivo je koje svjedoči o gradonačelniku vizionaru čije su odluke učinile Zagreb velegradom i zbog kojih je grad 'iskoračio' na drugu obalu Save šireći se po jedinstvenom primjeru planske izgradnje

Predstavljanje monografije 'Zagreb Većeslava Holjevca od 1952. do 1963. Urbanistička vizija i arhitektonski dosezi' priređeno je u ponedjeljak u Muzeju suvremene umjetnosti (MSU) za trajanja istoimene izložbe koja je, istaknula je ravnateljica MSU Snježana Pintarić, pobudila veliko zanimanje posjetitelja.

Riječ je o izložbi otvorenoj 6. srpnja koja je tako sada upotpunjena i prigodnim katalogom - monografijom autora arhitekta Ivana Mlinara, koji je i autor izložbe, te povjesničara Hrvoja Klasića. Izložba je pripremana u povodu 50. obljetnice smrti Većeslava Holjevca koji je umro 11. srpnja 1970., ali je zbog pandemije koronavirusa javnosti predstavljena godinu dana kasnije.

Pintarić je objasnila kako MSU povremeno priređuje drukčije projekte od svoje osnovne misije, poput arhitektonskih i urbanističkih projekta kao što je i ova izložba u čast revolucionarne ideje Većeslava Holjevca i arhitekta Zdenka Kolacija, prvoga direktora Urbanističkog razvoja grada Zagreba, o širenju Zagreba na drugu obalu Save. Nada se da i MSU svojim djelovanjem pridonosi razvoju Novoga Zagreba.

Ime Holjevac otvara sva vrata; uvijek je bitno tko vodi grad

Autor izložbe i monografije prof. dr. Ivan Mlinar posvjedočio je kako je ime Većeslava Holjevca ono koje otvara sva vrata u što se i osobno uvjerio pripremajući izložbu i monografiju. Zahvalio je svima za pomoć u ostvarenju ovog projekta, a posebice Tatjani Holjevac, kćeri Većeslava Holjevca i svojedobnoj predsjednici Skupštine grada Zagreba, koja je inicirala spomenute projekte, a sudjelovala je i na predstavljanju monografije.

Ustvrdio je da je uvijek bitno tko vodi grad, te da je Holjevac bio uzor kako raditi i birati suradnike. Mlinar bi također želio kada bi se svi gradonačelnici ugledali u Većeslava Holjevca i omogućiti najsposobnijima da realiziraju ono što je njihova struka.

Direktor Državne geodetske uprave Damir Šantek izrazio je zadovoljstvo što su na koricama monografije povijesne karte Zagreba, nastale između 40. i 60. godine prošloga stoljeća. To su digitalne ortofoto karte koje i nisu nešto posebno dok se, ocijenio je Šantek, ne predstave na pravi i jednostavan način poput ovoga na izložbi.

Podsjetio je kako uprava kojoj je na čelu izrađuje i kartozidove pa su tako ušli i u Guinessovu knjigu rekorda zahvaljujući kartozidu koju su postavili na dubrovačke zidine dimenzija devet puta 11 metara.

Šantek je objasnio da se na ovoj izložbi dogodilo nešto specijalno, a to je treći kartohod koji su do sada izradili i sada je na podu izloženoga prostora.

Šetnja po 'tepihu' grada

Tatjana Holjevac zahvalila je autorima izložbe što su posjetiteljima omogućili šetnji po "tepihu" grada, istaknuvši kako su krasna ideja i kubusi koji vise u zraku i predstavljaju 50 odabranih projekta označnih brojkama na kartohodu.

Ocijenila je da je Zagreb u periodu od 1952. do 1963. doživio procvat, te da je velika stvar bila 'prijeći preko Save' širenjem Zagreba na jug te tako zaštititi i stari dio grada od raznih neprimjerenih interpolacija.

Holjevac je podsjetila da se, među ostalim, u tom razdoblju, Zagrebački velesajam preselio preko Save, pokrenuta je stambena izgradnja koja je pratila industrijalizaciju, kao i izgradnja drugih objekata s osnovnom ciljem da Zagreb postane velegrad što, dodala je, u Jugoslaviji nije bilo planirano već je bilo planirano da Zagreb bude industrijski centar.

Pritom, istaknula je Holjevac, sve je izgrađeno strogo po planovima o čemu je skrbio arhitekt Kolacio, a takva planska izgradnja bila je svjetski doseg o čemu i danas svjedoče posjeti stručnjaka iz europskih institucija.

Podsjetila je kako je bilo važno i da Zagreb dobije aerodrom koji je u prvo vrijeme bio polu-vojni i polu-civilni, u Zagrebu je bio i prvi televizijski prijenos u tadašnjoj Jugoslaviji, a izgrađeni su i mnogi sportski objekti.

Na izložbi, kao i u monografiji, predstavljeni su urbanistička vizija i arhitektonski dosezi Zagreba Većeslava Holjevca od 1952. do 1963. kroz prikaz tri ključna urbanistička dokumenta - Direktivnu regulatornu osnovu Zagreba iz 1953., Idejno urbanističko rješenje južnoga Zagreba iz 1962. te Urbanistički program grada Zagreba iz 1963.

Predstavljeno je i reproducirano izvorno gradivo, odnosno urbanistički dokumenti, Digitalni ortofoto iz 1968., publikacije, fotografije, igrani filmovi, dokumentarni filmovi, televizijski prilozi i memorabilije.

Potporu istraživanju te pripremi i produkciji izložbe i monografije dali su Gradski ured za kulturu Grada Zagreba i Državna geodetska uprava, a pokrovitelj je zagrebačka Gradska skupština.

Izložba je otvorena do 29. kolovoza.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!