Zbornik radova "Zubljar mrkline" (390 str.) uz predgovor i dodatak sastavljen je od od četiri dijela - Indologija, Jezikoslovlje i znanost o književnosti, Filozofija, Sjećanja i uspomene.

Priloge iz indologije napisali su: Ježić, Kardaš, Andrijanić, Grabovac i Kovačić te Janjić, iz općega jezikoslovlja i književne znanosti: Matasović, Gluhak, Rašić, Marotti i Prosperov Novak, a iz filozofije: Bućan, Buljan i Šojat.

Nakladnici napominju kako se autori bave spomenutim aspektima Katičićeva djela ili, potaknuti njime, rješavaju suvremene znanstvene zadatke iz spomenutih znanosti.

Četvrti dio je, ističu, kulturološke naravi i donosi zanimljiva sjećanja Dukata, Matišića, Pavlinića, Rašića, Šojat i Znike na Radoslava Katičića. Ta sjećanja nerijetko prelaze u zanimljive prinose pojedinim znanstvenim pitanjima kojima se Katičić bavio i ne zaustavljaju se samo na kulturološkim opažanjima, ocjenjuju nakladnici.

Dodaju kako su u Dodatku objavljena dva razgovora, ili dvije subesjede. Oba se razgovora skladno nadopunjavaju, navode i dodaju kako je u prvome izravni povod izlazak Katičićeve knjige Hrvatski jezik, a u drugome je ponajviše riječ o Katičićevu životu, njegovoj obitelji te o pojedinim postajama na njegovu znanstvenu putu.

Hrvatski jezikoslovac Radoslav Katičić (Zagreb, 1930. – Beč, 2019). diplomirao je na Filozofskome fakultetu u Zagrebu klasičnu filologiju, a doktorirao tezom Pitanje jedinstva indoevropske glagolske fleksije. Bio je profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Utemeljio je studij opće lingvistike i indologije, a bio je pročelnik novoosnovanoga Odsjeka za opću lingvistiku i orijentalne studije. Zajedno s B. Lászlóm sustavno je promicao, djelujući u Zagrebačkom lingvističkom krugu Hrvatskoga filološkoga društva, strukturalnu lingvistiku i druge moderne metode.

Objavio je knjige Osnovni pojmovi suvremene lingvističke teorije, Jezikoslovni ogledi, Prilog općoj teoriji poredbenog jezikoslovlja (A Contribution to the General Theory of Comparative Linguistics), Novi jezikoslovni ogledi, Litterarum studia, Na kroatističkim raskrižjima.

Napisao je i prvu sustavnu povijest indijske književnosti u Hrvatskoj Stara indijska književnost te nekoliko knjiga o rekonstrukciji slavenskih i baltoslavenskih mitoloških tekstova na temelju njihovih tragova u folkloru (Božanski boj: tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine, Zeleni lug, Gazdarica na vratima i Vilinska vrata).

Bio je 1967. jedan od autora Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika. Godine 1977. postao je redoviti profesor slavenske filologije na Sveučilištu u Beču, a bio je i predstojnik tamošnjega Instituta za slavistiku.

Akademik Katičić je bio HAZU, prvi član Austrijske akademije te član ANUBiH i Norveške akademije. Dobitnik je Državne nagrade za znanost za životno djelo.