Besplatne elektroničke knjige

Manifest 'Pravo na lijenost' besplatno na internetu

  • Autor: M.J./Hina
  • Zadnja izmjena 11.12.2019 17:48
  • Objavljeno 11.12.2019 u 17:26
Rad u tvornici, 1928. godine

Rad u tvornici, 1928. godine

Izvor: Profimedia / Autor: akg-images / AKG / Profimedia

Projekt Besplatne elektroničke knjige (BEK) završava ovogodišnji izdavački program manifestom 'Pravo na lijenost' francuskog revolucionarnog socijalista Paula Lafarguea, koji poručuje da je lijenost, kao temelj dokolice u kombinaciji s kreativnošću važan izvor ljudskog napretka.

Društvo za promicanje književnosti na novim medijima objavilo je tu knjigu, prijevod Đurđice Ercegovac, kao svoj 23. naslov u 2019. godini. Slavni manifest iz prve polovice 19. stoljeća polemizira s tadašnjim suvremenim liberalnim, konzervativnim, kršćanskim, pa čak i socijalističkim idejama o radu. Napisan je tijekom Lafargueova progonstva u Londonu 1880. godine, a konačni oblik je dobio 1883. tijekom njegova utamničenja u pariškom zatvoru Sainte-Pélagie.

'Današnji čitatelj svakako može biti fasciniran činjenicom koliko današnji radnici na razvijenom Zapadu uživaju u boljim radnim i životnim uvjetima, ali isto tako i zaprepašten i zgrožen nevjerojatnim sličnostima u radnim i životnim uvjetima današnjih radnika u zemljama Trećeg svijeta i onih europskih s početka 19. stoljeća', napominju iz BEK-a.

Ističu i kako je Lafargue u zaključku svoje analize kapitalizma ranog 19. stoljeća istaknuo da će se on urušiti pod teretom vlastitih kontradikcija, prije svega masovne proizvodnje i istodobno masovnog siromaštva, ako ne stvori društvo temeljeno na potrošnji, 'upravo ono koje danas imamo i koje polako ali nezaustavljivo gura svijet preko ruba održivosti, prijeteći da ozbiljno naruši nastanjivost samog planeta.'

Paul Lafargue rođen je na Kubi 1842. u obitelji francuskih kršćana, Indijanaca s Jamajke, mulata s Haitija, francuskih Židova, pa je često govorio da njegovim venama teče 'krv triju potlačenih rasa.' Kao student medicine u Parizu bio je pod utjecajem Pierrea Josepha Proudhona, patrijarha francuskog anarhizma, no ubrzo se okreće idejama Karla Marxa. Nakon sudjelovanja na Internacionalnom kongresu studenata 1865. bio mu je zabranjen pristup na sve fakultete u Francuskoj pa odlazi u London. Često posjećuje Marxa te se na kraju ženi i njegovom kćerkom.

Radio je kao politički novinar, posve izgubio vjeru u medicinu, te otvara fotolitografsku radionicu. Zbog malih prihoda traži novčanu pomoć od Engelsa čija je obitelj imala suvlasništvo u tekstilnoj kompaniji Baumwollspinnerei Ermen&Engels i tako stupa u kontakt s francuskim radničkim pokretom. Od 1880. godine ponovo radi kao urednik časopisa L’Egalité gdje objavljuje prvu verziju 'Prava na lijenost'. Seli u Pariz i više se uključuje u francuski socijalistički pokret, novoosnovanu Francusku radničku partiju.

Sudjelovao je u javnim aktivnostima poput štrajkova i izbora i bio zatvaran nekoliko puta. 1891. godine, unatoč tome što je bio u policijskom pritvoru, izabran je u Francuski parlament za grad Lille, postavši tako prvi francuski socijalist na tom položaju. U dobi od sedamdeset godina, 1911.,  Lafargue i njegova supruga Laura zajedno su izvršili samoubojstvo, objasnivši u poruci  da to rade zdrava uma i tijela, prije no što nastupi neumoljiva starost. Na njihovom pogrebu bilo je  dvadeset tisuća ljudi.

Projekt Besplatne elektroničke knjige objavio je na svojim mrežnim stranicama od osnutka 2001. godine više od dvije stotine naslova.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!