Istraživanje je pokazalo da kvaliteta poslova u Hrvatskoj i dalje nije dostatna da bi se moglo govoriti da živimo bolje. Naime, malo ljudi ima priliku za rast i napredak na radnom mjestu, a njihovi ih poslodavci mahom ne pitaju za mišljenje
Već neko vrijeme se može čuti tvrdnja da se u Hrvatskoj nikad nije živjelo bolje. No, s rastom plaća, rasli su i troškovi života.
Deset posto građana još uvijek razmišlja o odlasku iz zemlje, a 450.000 ljudi se u proteklih desetak godina već iselilo. Jedan od razloga mogla bi biti nekvaliteta poslova. Naime, istraživanje "Kvaliteta radnog života u 2020-ima: predstavljanje SUPERB modela kvalitete poslova", autora Zvonimira Galića s Katedre za psihologiju rada i ergonomiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta, pokazuje da u nas poslovi i dalje nisu kvalitetni.
On je zapravo kroz dva istraživanja napravio presjek cijelog tržišta rada te pokazuje trendove koji se razlikuju u odnosu na prijašnja razdoblja. Pritom je u obzir uzeo plaće, rast i razvoj zaposlenika, svrhu posla, koliko se radnike pita za mišljenje, odnose s kolegama i šefovima te ravnotežu između poslovnog i obiteljskog života.
vezane vijesti
Slab profesionalni razvoj
'Mi se od devedesetih bavimo time da naše plaće zaostaju za razvijenim zemljama, plaće su i dalje donekle problem jer je lani 55 posto zaposlenika navelo da im primanja ne omogućuju pristojan život, ali plaće sada rastu. Rastu i cijene, ali su plaće još iznad razine inflacije. Istraživanje je pokazalo da stojimo dobro po međuljudskim odnosima na poslu i još smo relativno dobri u pogledu ravnoteže radnog i privatnog života', rekao je Galić za Večernji.
No, u svemu ostalom smo relativno loši, a najgori smo, pokazalo je istraživanje, u mogućnostima profesionalnog rasta i razvoja te ispitivanju radničkog mišljenja. Naime, manje od 40 posto zaposlenih može se profesionalno razvijati, a otprilike toliko ih šefovi pitaju za mišljenje.
Galić je na osnovi tih pokazatelja donio svoj sud o tome živi li se u Hrvatskoj bolje. 'Donekle se slažem s premijerom da se nikad nije živjelo bolje i da nam standard raste. Ali to ne vrijedi za sve. Prvo, ne vrijedi za veliku većinu umirovljenika s prosječnom mirovinom od oko 600 eura, koja je jako niska. Također, dvije trećine građana ima plaću manju od prosječne, što je 1444 eura. Dakle, to što nam je bolje nego ikad ne znači da je dobro, osobito za umirovljenike, ispodprosječno plaćene među kojima su i ugrožena skupina mladi koji ne mogu sa svojim primanjima riješiti stambeno pitanje', rekao je Galić.
Nisu samo plaće važne
Dodao je da poslodavci to uopće ne razumiju, kao ni da ne shvaćaju da moraju ulagati u rast i razvoj svojih zaposlenika, kako bi oni vidjeli svrhu svog posla.
'Moja temeljna poruka poslodavcima jest: nemojte pričati samo o plaćama, čak i ako su rasle, jer morate ulagati u ljude. Mi se tek iskopavamo iz toga da prestajemo kao članica Europske unije biti siromašna zemlja poput onih iz trećeg svijeta. U tom smislu novac će za dio ljudi izgubiti motivacijski potencijal, ne za sve jer je plaća tek jedan dio jednadžbe kad je riječ o kvaliteti posla', rekao je Galić.
Naglasio je da se, osim javnog sektora, većina ljudi u Hrvatskoj bavi uslužnim djelatnostima te da nema puno tvrtki s kvalitetnim poslovima koji bi mogli zadržati mlade i obrazovane ljude.
