Projektiranje stambene zgrade u Zagrebu čini tek 1,2 posto ukupne investicije, a ista ta usluga u zemljama EU doseže i 10 posto, istaknuto je u srijedu na stručnom skupu Hrvatske gospodarske komore 'Stanje tržišta usluga u arhitekturi i graditeljstvu', koji se održao se u sklopu Konferencije ArhiBau 2025
Predsjednik programskog i organizacijskog odbora ArhiBau-a Tihomil Matković na skupu rekao je da u Hrvatskoj najveći dio izgradnje naručuju javni naručitelji. Oni predstavljaju i najveće naručitelje projektantskih usluga, kao i usluga nadzora te upravljanja projektima.
"Upravo u tim segmentima uočavaju se neuobičajeno niske ugovorene cijene, koje u praksi nisu dovoljne ni za pokrivanje zakonom zajamčene minimalne plaće stručnjacima. Država mora sustavno regulirati takve damping prakse te primjereno porezno tretirati davanje neprimjerenih popusta, tj. prikrivene donacije. Nedopustivo je da je mjesečna neto plaća stalnog nadzora na velikom gradilištu svega 620 eura kada su stvarni troškovi i odgovornosti daleko veći. Pitanje koje se postavlja jest: tko snosi razliku", naglasio je Matković.
vezane vijesti
Zabrinjavajuća negativna kretanja
Branimir Bosanac iz Centra za organizaciju građenja istaknuo je kako tržište usluga u arhitekturi i graditeljstvu u Hrvatskoj prolazi kroz značajne promjene potaknute gospodarskim kretanjima, tehnološkim inovacijama i sve većim zahtjevima za održivim rješenjima.
"I dok sektor građenja unatoč izazovima pokazuje određenu stabilnost, tržište usluga bilježi zabrinjavajuća negativna kretanja. Ona se očituju kroz znatan pad cijena usluga, ali nažalost i kroz pad kvalitete, što dugoročno prijeti urušavanju profesionalnih standarda. Ključno je da nadolazeće izmjene zakonodavnog okvira – Zakona o građenju, Zakona o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju te Zakona o javnoj nabavi – doista doprinesu stabilizaciji tržišta“, naveo je Bosanac.
Sve je podložno tumačenjima
Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK koji je partner manifestacije ArhiBau, istaknula da bez jasne klasifikacije usluga, bez standarda kvalitete i bez odgovornog ugovaranja, sve ostaje podložno tumačenjima.
"Ne govorimo samo o cijeni po kvadratu. Govorimo o vrijednosti znanja, iskustva, profesionalne etike, i onoga što je najvažnije - o odgovornosti prema prostoru, ljudima i vremenu u kojem gradimo", zaključila je Čagalj.
