Usprkos značajnom tehnološkom zaostajanju, Hrvatska je otpočela proces smanjivanja jaza u odnosu na EU, uz kontinuirani rast izvoza visokotehnoloških proizvoda, istaknuto je u analizi koju je napisao Goran Buturac, znanstveni savjetnik na Ekonomskom institutu Zagreb
Iako obujmom relativno malen, navodi autor, izvoz visokotehnoloških proizvoda Hrvatske, uz blaže oscilacije, kontinuirano se povećavao od 2006. do 2025. godine, pri čemu je u tom razdoblju u prosjeku godišnje rastao za 7,7 posto, više od 4,9 posto prosjeka EU-a. Od 2021. do 2025. hrvatski izvozni rast je dodatno ubrzao, na prosječnih 8,3 posto godišnje. Istovremeno, izvoz visokotehnoloških proizvoda u Uniji je imao godišnji rast od prosječnih 6,2 posto.
"Usprkos značajnom tehnološkom jazu kojeg Hrvatska ima u odnosu na gospodarski razvijenije zemlje EU-a, navedena kretanja potvrđuju pozitivan trend konvergencije, to jest smanjivanje tehnološkog jaza Hrvatske u odnosu na prosjek zemalja Europske unije", piše u analizi "Europski izvoznici visokotehnoloških proizvoda: Gdje je Hrvatska?", objavljenoj na portalu Inova istraživanja, kojem je Buturac osnivač.
vezane vijesti
Ujedno, primjećuje autor, izvoz visokotehnoloških proizvoda Hrvatske rastao je znatno brže od rasta ukupnog robnog izvoza, pa se tako udio tih proizvoda u ukupnom izvozu od 2021. do 2025. povećao s 14,8 na 17,3 posto.
Među vodeće visokotehnološke proizvode Hrvatske ubrajaju se lijekovi, električni transformatori, izolirana žica, kabeli i ostali izolirani električni vodiči, imunološki proizvodi i cjepiva, ploče i ostali nosači za električno upravljanje ili za razdiobu električne struje, električni strojevi i aparati, dijelovi za zrakoplove i svemirske letjelice.
Od tih proizvoda Hrvatska je lani najviše izvezla lijekova, u vrijednosti 950,9 milijuna eura. Slijede električni transformatori s izvozom od 945,7 milijuna eura, vrijednost izvoza izolirane žice, kabela i ostalih izoliranih električnih vodiča dosegnula je 538,6 milijuna eura, a imunoloških proizvoda i cjepiva 237,2 milijuna eura.
Pritom, Hrvatska plasira vodeće visokotehnološke proizvode u gospodarski najrazvijenije zemlje Europe i svijeta uključujući Njemačku, Italiju, Francusku, SAD, Austriju, Nizozemsku i Švedsku.
Vrijednost hrvatskog izvoza visokotehnoloških proizvoda 1.136 eura po stanovniku, pri dnu EU-a
Vodeći europski izvozni proizvodi visoke tehnologije su također lijekovi i farmaceutski proizvodi, kao i zrakoplovi, svemirska tehnologija, elektronika i telekomunikacijski uređaji, znanstveni instrumenti, računala, optički instrumenti i uredski strojevi.
Kumulativno, izvoz visokotehnoloških proizvoda zemalja EU-a je u 2025. godini dosegnuo 1,64 bilijuna eura, pri čemu je europski lider u proizvodnji i izvozu visokotehnoloških proizvoda Njemačka, koja je lani realizirala 25 posto od ukupne vrijednosti izvoza Unije. Slijede je Nizozemska s udjelom od 14,2 posto, Italija s udjelom osam posto, Irska s udjelom od 7,7 posto i Belgija s udjelom od 6,6 posto.
Promatrano po stanovniku, predvodnica europskog izvoza visokotehnoloških proizvoda je Irska, a slijede je Slovenija, Nizozemska, Belgija, Danska i Češka.
Vrijednost lanjskog irskog izvoza visokotehnoloških proizvoda po stanovniku iznosila je 23.352 eura, slovenskog 18.932 eura, nizozemskog 12.994 eura, belgijskog 9.215 eura, danskog 6.067 eura te češkog 5.568 eura.
Hrvatska se pozicionirala pri dnu ljestvice europskih zemalja, s izvozom visokotehnoloških proizvoda od 1.136 eura po stanovniku. Da Hrvatska značajno zaostaje za tehnološki najrazvijenijim zemljama Europe pokazuje i podatak da Irska od nje izvozi 20,6 puta više visokotehnoloških proizvoda po stanovniku, a Slovenija 16,7 puta.
Kod naših susjeda visokotehnološki proizvodi tako čine čak 47 posto ukupnog robnog izvoza, dok kumulativno, visokotehnološki i srednjetehnološki proizvodi dosežu impresivnih 72 posto ukupnog slovenskog robnog izvoza, ističe autor.
Izvoz visokotehnoloških proizvoda donosi niz strukturnih prednosti
Govoreći o željenom nastavku smanjivanja tehnološkog jaza Hrvatske te intenziviranju ulaganja u proizvodnju visokotehnoloških proizvoda i njihovog plasmana na izvozna tržišta, autor apostrofira potrebu razvoja ekonomije i društva znanja. To uključuje i kontinuirani razvoj i prilagođavanje sustava obrazovanja, pa i u vidu usklađivanja nastavnih programa sa suvremenim potrebama tržišta rada, a sve s ciljem kako bi se izgradio bazen visokokvalificirane radne snage potrebne za tehnološke iskorake.
Buturac ističe da je izvoz visokotehnoloških proizvoda ključan za moderan gospodarski razvoj Hrvatske, jer donosi niz strukturnih prednosti u odnosu na izvoz sirovina, radno-intenzivnih proizvoda i proizvoda niske tehnologije.
Pojašnjava da visokotehnološki proizvodi ostvaruju najviše marže, što znači da se uz manje utrošenih materijalnih resursa može realizirati znatno veća profitabilnost. Tu je i usmjerenost na inovacije i nova tehnološka rješenja, što jača konkurentske pozicije zemlje na izvoznim tržištima i povećava produktivnost gospodarstva. Također, izvoz visokotehnoloških proizvoda često je vrlo otporan na eksterne šokove kojima su relativno najviše izložene upravo male ekonomije poput Hrvatske. Ističe i da visokotehnološka proizvodnja potiče ulaganja u istraživanje i razvoj, čime se stvara "know-how" i zadržava visokokvalificirana radna snaga u zemlji. Naposljetku, ubrzani razvoj tehnologije otvara širom vrata novim idejama, inovativnim tehnološkim rješenjima i aplikacijama kojima se može uspješno konkurirati na domaćem i inozemnim tržištima, zaključuje autor.
Daljnji tehnološki iskoraci povećat će produktivnost gospodarstva i time otvorit prostor za rast plaća i poboljšanje životnog standarda stanovnika Hrvatske. Rast nominalnih plaća koji je podržan rastom produktivnosti ublažit će inflatorne pritiske kakvim je Hrvatska izložena već duže vrijeme, poručuje Buturac.
