lira u slobodnom padu

Urušava se tursko gospodarsko čudo, Erdoğanova politika mogla bi ga dotući

  • Autor: Karlo Vajdić
  • Zadnja izmjena 01.06.2018 06:44
  • Objavljeno 01.06.2018 u 06:44
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan

Izvor: Profimedia / Autor: Santiago Armas

U posljednje tri i pol godine turska lira je deprecirala za stotinjak posto, a nagli pad njene vrijednosti tijekom svibnja donio je dodatni pritisak na tamošnje kompanije u trenutku u kojem se procjenjuje da središnja banka nema puno prostora za reakciju kojom bi spriječila nastavak pada vrijednosti valute

Mjesec dana prije općih izbora na kojima bi turski glasači trebali odlučivati o tome tko će biti predsjednik države te tko će ih zastupati u parlamentu političku sferu Male Azije uvelike zasjenjuje ona ekonomska. U samo nekoliko tjedana od početka svibnja vrijednost tamošnje valute, turske lire, skliznula je za više od 15 posto i tek je posljednjih nekoliko dana taj pad zaustavljen i djelomično preokrenut. Krajem travnja za euro je trebalo odvojiti 4,9 lira, da bi u jednom trenutku tečaj porastao na više od 5,7 lira, a od početka ovog tjedna trgovina se odvija oko nešto razumnije razine od 5,3 lire za euro.

Nagli pad vrijednosti turske valute tijekom svibnja samo je nastavak dugotrajnog trenda koji je započeo još početkom 2015. godine, kad se tečaj lire na tržištima kretao oko 2,7 lira za euro, što znači da je u gotovo tri i pol godine turska valuta deprecirala za stotinjak posto.

U srži negativnog trenda nalaze se kamatne stope. Prije nekoliko godina na svjetskim novčanim tržištima krediti, posebno oni u dolaru, bili su vrlo, vrlo jeftini. Turske banke su iskoristile taj trenutak i nakrcale se tim kreditima kako bi s druge strane mogle zaraditi na razlici između kamata po kojima su u Turskoj odobravale kredite i kamata koje plaćaju na te strane zajmove. Situaciju su, usput, iskoristile velike turske kompanije koje su se također jeftino zadužile na svjetskom tržištu kako bi financirale vlastiti razvoj.

U međuvremenu se situacija ponešto izmijenila i kamate na svjetskom tržištu su porasle, što je pojačalo potražnju za dolarom, pa je za američku valutu postepeno trebalo odvojiti sve više i više turskih lira. Posljedica je, naravno, spomenuti troipolgodišnji pad vrijednosti turske valute za stotinjak posto prema dolaru i euru. Jedan od načina na koji bi se takav trend mogao zaustaviti je rast kamata na turskom tržištu, no tu se ispriječio politički problem.

  • +16
  • +13

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan

Izvor: Reuters / Autor: WOLFGANG RATTAY

Recep Tayyip Erdoğan, autoritarni turski predsjednik koji je na poziciju stupio u kasno ljeto 2014., poznat je, između ostalog, po vrlo čvrstom stavu da su visoke kamatne stope loše za razvoj ekonomije. Turska središnja banka, iako nominalno nezavisna, tako se našla u situaciji da nije sklona podizanju ključnih kamatnih stopa, što bi se automatikom prenijelo i na ostatak tamošnjeg tržišta.

Uz to, sve do početka ovog tjedna ta je banka imala ponešto kompleksan sustav kamatnih stopa, zbog kojeg njeni potezi nisu uvijek lako dopirali do tržišta. Središnja banka Turske ovih dana ipak je podigla ključne kamatne stope i bitno pojednostavnila svoju monetarnu politiku, što je malo zauzdalo deprecijaciju lire.

No ulagači su nesigurni i pitaju se koliko su turske monetarne vlasti i dalje spremne povlačiti slične poteze. Za nepunih mjesec dana turski građani bi trebali izaći na predsjedničke i parlamentarne izbore. Redovni termin bila je tek jesen iduće godine, no sredinom travnja Erdoğan je najavio izvanredne izbore. Teško je procjenjivati koliko će do tada središnja banka imati volje nastaviti dizati kamatne stope koje su trn u oku sadašnjem, a lako moguće i budućem predsjedniku Erdoğanu.

  • +8
  • +5

Slavlje Erdoğanovih pristaša nakon prošlih izbora u Turskoj

Izvor: Reuters / Autor: REUTERS

On je u nekoliko navrata rast kamatnih stopa prozvao zavjerom međunarodnog financijskog sektora te je pozvao turske građane da svoju štednju u dolarima i eurima pretvore u lire. Uz to, ne treba zaboraviti ni to da je u Turskoj i dalje formalno na snazi izvanredno stanje koje je Erdoğan proglasio sredinom 2016. godine. Idući sastanak turske središnje banke, na kojem bi se trebalo odlučivati o razini kamatnih stopa, zakazan je za nepuna dva tjedna, no u međuvremenu su se zamjenik turskog premijera Mehmet Şimşek i guverner središnje banke Murat Çetinkaya uputili u London kako bi umirili strane investitore.

Pad vrijednosti turske lire stvara dva velika problema za tursko gospodarstvo od osamdesetak milijuna potrošača. Prvi je, naravno, potencijalni rast cijena i time izazvana inflacija. Ona se već godinama uspješno drži ispod i oko razine od 10 posto i službene brojke zasad ne pokazuju bitnije promjene.

Drugi problem je zaduženost tamošnjih kompanija. Prema pisanju Financial Timesa, turski korporativni sektor drži nešto manje od 300 milijardi dolara stranih dugova. Kako dobar dio tih kompanija svoje prihode ostvaruje u lirama, pad njene vrijednosti znači da moraju sve veći i veći dio svojih prihoda odvajati za servisiranje dugova. Neke među njima, poput prehrambenog konglomerata Yildiz Holding ili Doğuş grupe - koja upravlja nizom kompanija u raznim industrijama - već su ranije ove godine najavile restrukturiranje svojih dugova od po nekoliko milijardi dolara.

Turska Doğuş grupa vlasnik je luksuzne hrvatske marine Mandalina

Turska Doğuş grupa vlasnik je luksuzne hrvatske marine Mandalina

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: D-Marin Mandalina

Nesigurnost oko daljnjeg kretanja vrijednosti turske lire predstavlja potencijalni problem za tempo razvoja turske ekonomije. Nekoliko godina neposredno nakon globalne krize krajem prošlog desetljeća Turska je ostvarivala solidne, ponekad i impresivne stope rasta. Recimo, 2011., kad je ona premašila čak 11 posto. Od sredine 2014. taj je rast ponešto suzdržaniji, ali lani su brojke opet ponešto skočile. Podaci Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD, Organisation for Economic Co-operation and Development) pokazuju da je u četvrtom tromjesečju lani godišnji rast turskog BDP-a iznosio 7,4 posto.

Ekonomski pokazatelji realnog sektora, stoga, zasad ne pokazuju nikakve znakove mogućih rastućih problema. No potrebno je vidjeti hoće li nagli pad vrijednosti turske lire, koja je u ovom trenutku najvolatilnija svjetska valuta, tijekom svibnja imati i neke dugosežne posljedice. U trenutku u kojem se međunarodni ulagači pitaju ima li turska središnja banka dovoljno prostora za borbu s pritiskom tržišta, svakako nije zgorega biti na dodatnom oprezu, posebno uzme li se u obzir to da su slične situacije u drugim državama znale uzrokovati i recesije. Prijeteća rupa na brani koju predstavlja turska lira i iza koje se nalazi jezero s potencijalom turske ekonomije u ovom je trenutku začepljena. Dodatni radovi na održavanju te brane sigurno bi dobro došli.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!