Nova studija pobija čestu tvrdnju da je građanski doplatak u Njemačkoj toliko izdašan da obeshrabruje ljude da rade, osobito na slabo plaćenim poslovima. Analiza pokazuje da i u najnepovoljnijim scenarijima osobe koje rade puno radno vrijeme za minimalnu plaću imaju više raspoloživog novca od onih koji primaju građanski doplatak
Studija Ekonomskog i socijalnog znanstvenog instituta (WSI) pri Zakladi Hans Böckler rađena je na temelju minimalne satnice od 12,82 eura, pri čemu puno radno vrijeme znači prosječno 38,2 sata tjedno. U obzir su uzete i dodatne naknade poput dječjeg doplatka, doplatka za stanarinu i dodatka za djecu. WSI je analizirao tri tipična kućanstva: samca, samohranog roditelja i obitelj s djecom.
Samac koji radi za minimalnu plaću mjesečno zaradi 2.121,58 eura bruto, odnosno 1.546 eura neto. S dodatkom za stanarinu od 26 eura raspoloživi dohodak iznosi 1.572 eura. Isti samac na građanskom doplatku dobiva 563 eura osnovice i 451,73 eura za stanovanje – ukupno 1.015 eura, što je 557 eura manje nego kada radi.
vezane vijesti
Samohrana majka ima 749 eura više
Drugi primjer je samohrana majka s petogodišnjim djetetom. U radu za minimalnu plaću ostvaruje neto 1.636 eura. S dječjim doplatkom, dodatkom za djecu, doplatkom za stanarinu i predujmom za uzdržavanje, ukupno raspolaže s 2.532 eura. Na građanskom doplatku taj iznos bi bio 1.783 eura – čak 749 eura manje.
Treći primjer je obitelj s jednim zaposlenim na minimalnoj plaći i dvoje djece od pet i 14 godina. Prema izračunu WSI-ja, razlika u korist rada iznosi 660 eura u odnosu na primanje građanskog doplatka, prenosi Tagesschau.
Regionalne razlike zbog cijena stanovanja
Razlike u raspoloživom dohotku ovise ponajviše o visini stanarina. Najmanja razlika za samačka kućanstva zabilježena je u Münchenu, Dachauu i okrugu München (379–444 eura), dok je najveća u Nordhausenu i okrugu Vogtland (652–662 eura).
'Brojke istraživanja ponovno pokazuju da korisnici građanskog doplatka, bez obzira na tip kućanstva i regiju, imaju manje novca od zaposlenih koji rade za minimalnu plaću', izjavila je direktorica WSI-ja Bettina Kohlrausch. Dodala je da ljudi koji primaju ovu naknadu moraju živjeti s vrlo malo sredstava te da je tvrdnja kako ne žele raditi jer se od građanskog doplatka dobro živi ‘činjenično netočna i stigmatizirajuća’.
Fokus na stanovanje i edukaciju
Prema WSI-ju, umjesto rasprava o smanjenju građanskog doplatka, potrebno je povećati dostupnost priuštivog stanovanja i ulagati u dodatnu kvalifikaciju radno sposobnih korisnika socijalnih naknada.
Potvrda i iz drugih izvora Istraživanje potvrđuje i nalaze drugih studija. Već 2023. direktor Instituta njemačkog gospodarstva (IW) Michael Hüther istaknuo je da i nakon povećanja građanskog doplatka ostaje jasna razlika u korist rada, iako je tada kritizirao da se dodatni rad u niskoplaćenom sektoru često financijski ne isplati.
