Govoreći o mržnji koju je doživjela s više strana, Julia Brandner, 30-godišnja influencerica i komičarka koja je predstavila svoju knjigu 'Ne šalim se', rekla je za Deutsche Welle (DW): 'Žigosaju te kao revolucionarku. Ako kažeš da ne želiš djecu, vrlo brzo te okrive za sabotiranje mirovinskog sustava i međugeneracijskog ugovora, a zapravo i za to što si sama dovela do izumiranja ljudske rase.'

Brandner je imala 28 godina kada je sterilizirana. Njezin ginekolog zahtijevao je psihijatrijsku procjenu njezinih mentalnih sposobnosti prije nego što je operacija izvršena. Mlada influencerica bila je iznenađena kontroverzom koju je izazvala njezina knjiga. Rekla je da primjećuje sve veći pomak udesno u ovim burnim vremenima, uz povratak 'tradicionalnijim' vrijednostima, gdje žene stoje za štednjakom i trebaju se brinuti za djecu.

Krajnje desna stranka Alternativa za Njemačku (AfD) također se uhvatila teme pada stope nataliteta i poziva na više djece umjesto imigracije kao način borbe protiv nedostatka kvalificirane radne snage. Brandner smatra da se čak i 2025. godine tema djece još uvijek vrlo široko doživljava kao nešto što se tiče samo žena. 'Mnoge samohrane majke prepuštene su same sebi, dok se očevi često oslobađaju odgovornosti. Za žene, rađanje djece dovodi ih u ogroman rizik od siromaštva. Ne može biti da se čak i danas žena mora odreći svog prosperiteta kako bi osigurala prosperitet društva', rekla je.

Stope nataliteta padaju diljem svijeta

No, Njemačka nije jedina zemlja koja bilježi pad stope nataliteta. Brojke drastično padaju diljem svijeta, dosegnuvši čak 0,75 u Južnoj Koreji. U Vijetnamu je ranije ove godine zazvonio alarm kada je stopa nataliteta dosegla rekordno nisku razinu. Jedina iznimka je Sahelska zona, gdje žene i dalje u prosjeku imaju više od petero djece.

Michaela Kreyenfeld je sociologinja i bila je jedna od stručnjakinja koje su napisale izvješće njemačke vlade o obitelji. Ona vidi sve veću vezu između ekonomskih kriza i neizvjesnosti te stope nataliteta. 'Je li egoizam ili jednostavno autonomno ponašanje to što žene ne žele imati djecu? O tome govorimo barem od 1970-ih, tako da to nije ništa novo', rekla je za DW.

Nove su, rekla je, višestruke krize: 'Pandemija COVID-a, raširene klimatske promjene i visoka inflacija. Posebno za mladu generaciju to je nova situacija', rekla je Kreyenfeld. Protupokret u SAD-u pokušava se suprotstaviti trendu, a najbogatiji čovjek na svijetu je njegov najistaknutiji predstavnik: pronatalisti i Elon Musk žele donijeti što više djece na svijet.

Međutim, Kreyenfeld je istaknula Rumunjsku kao primjer iz istočnoeuropske povijesti koji može poslužiti kao upozorenje. 'Predsjednik Ceausescu koristio je ekstremne mjere, poput ograničavanja pristupa kontracepciji i nametanja drakonskih kazni za pobačaje, kako bi stopu nataliteta povećao s 1,8 na četiri u roku od godinu dana. Rezultat je bila 'izgubljena generacija' u Rumunjskoj: generacija u kojoj se roditelji nisu brinuli za svoju djecu jer ih nisu htjeli.'

Kako Njemačka može premostiti 'jaz u plodnosti'?

Dakle, što se može učiniti da se ponovno poveća stopa nataliteta bez državnog pritiska? Martin Bujard, zamjenik ravnatelja Saveznog instituta za istraživanje stanovništva, ima odgovor. Ovaj stručnjak za stopu nataliteta u Njemačkoj upoznat je sa statistikom posljednja dva desetljeća do posljednje decimale. Kaže da rasprava o ženama poput Brander, koje su namjerno odlučile ostati bez djece, premašuje pravu poantu.

'Ako netko ne želi imati djecu, to je njegova odluka. To ne treba stigmatizirati i, doista, sve je prihvatljivije voditi život bez djece', rekao je. Ovdje je zapravo problem nešto drugo, rekao je. 'Pitali smo koliko djece ljudi žele, a to je pokazalo da su 2024. i žene i muškarci željeli u prosjeku oko 1,8 djece - drugim riječima, znatno više od stope nataliteta od 1,35. Kad bi se ova postojeća želja za djecom ispunila, imali bismo manje demografskih problema i puno više prosperiteta dugoročno.'

'Jaz u plodnosti' je termin koji se koristi za razliku između željenog broja djece i stope nataliteta, na primjer kada mnoge žene možda imaju samo jedno dijete umjesto dvoje koje bi željele imati. To može biti zato što ne pronalaze stabilan partnerski odnos do kasnije u životu, jer se djeca u društvenim raspravama sve više doživljavaju kao problem, a ne kao prednost i/ili zato što bi država mogla učiniti više nego što čini kako bi olakšala osnivanje obitelji.

Njemačka se mora ponovno više potruditi u pogledu obiteljske politike, jer je trenutni trend zabrinjavajući: 22% žena i 36% muškaraca između 30 i 50 godina nema djecu, prema podacima Saveznog ministarstva za obiteljske poslove, starije građane, žene i mlade. Podaci Saveznog statističkog ureda pokazuju da su muškarci u Njemačkoj 2024. godine u prosjeku imali samo 1,24 djece.

Prije svega, mlade akademkinje sve više ostaju bez djece. Zbog toga, rekao je Bujard, jedini način je poboljšati kompatibilnost posla i obitelji. 'Najgori scenarij je da će dugoročno biti još ozbiljnijih problema sa socijalnim osiguranjem s kontinuirano opadajućom stopom nataliteta 2030. To bi uzrokovalo ozbiljnu štetu prosperitetu: Doprinosi za socijalno osiguranje morali bi se povećati, mirovine bi bile niže, a moralo bi doći i do daljnjih rezova u zdravstvenom sustavu i sektoru skrbi', rekao je.