Gradonačelnik Križevaca Tomislav Katanović kaže da u nekim dijelovima grada nije moguće na krovove privatnih domova postaviti solarne elektrane. Problem je, objasnio je, zastarjela HEP-ova mreža koja ne može primiti viškove koje stvaraju kućne elektrane pa je rješenje ugradnja baterija.

Križevci nisu izuzetak, potvrđuje HEP, koji priznaje da u nekim dijelovima Hrvatske više ne može priključivati nove proizvođače električne energije bez prethodnog stvaranja tehničkih uvjeta u mreži. Taj problem najizraženiji je u sredinama s relativno malom potrošnjom električne energije, a istodobno velikim brojem postojećih i planiranih projekata obnovljivih izvora energije. To su najčešće sela i manji gradovi s pretežito obiteljskim kućama. Manji su problemi u velikim gradovima i industrijskim zonama gdje je potrošnja veća.

Trenutačno su najveći izazovi u prihvatu sunčanih elektrana na niskonaponskoj u Slavoniji, na sjeveru Hrvatske i u Dalmaciji. Za HEP je veliki izazov činjenica da se potrebe korisnika, tehnologije i tržište mijenjaju brže nego što se tome može prilagoditi fizička infrastruktura. Razvoj obnovljivih izvora i kućnih sunčanih elektrana odvija se vrlo dinamično, dok investicije u elektroenergetsku mrežu zahtijevaju dugoročne planove, prostorne procjene i regulatorna odobrenja.

HEP kaže da kontinuirano ulaže značajna sredstava u razvoj i modernizaciju distribucijske elektroenergetske mreže: zadnje tri godine uloženo je više od 640 milijuna eura, a ove godine plan je uložiti 330 milijuna.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost navodi kako Hrvatska ima velik potencijal u obnovljivim izvorima energije, posebno solarnoj energiji. Međutim, kako udio obnovljivih izvora raste, postaje jasno da sama proizvodnja energije više nije dovoljna. Potrebni su fleksibilni elektroenergetski sustavi, pametne mreže i sustavi za pohranu energije koji omogućuju stabilno funkcioniranje sustava i bolju integraciju obnovljivih izvora. Drugim riječima, više nije dovoljno planirati i razmišljati o postavljanju fotonaponskih elektrana na krovove kuća i postrojenja, nego ići korak dalje i u taj proces uključiti baterije, odnosno sustave za skladištenje energije.

"Do sada je za oko 250 projekata poduzetnicima odobreno više od 100 milijuna eura, uglavnom za projekte ugradnje fotonaposnkih elektrana", kažu iz Fonda. Tu su uključene velike tvrtke, ali i mali i srednji poduzetnici koji shvaćaju da će tako dugoročno optimizirati troškove i biti održivi.

Kao nadogradnju ulaganju u sustave korištenja obnovljivih izvora energije, i vlada je počela snažno poticati ulaganja u baterijske sustave. Prvi veliki samostalni i automatizirani baterijski sustav postavlja se na prostoru nekadašnje tvornice TLM u Ražinama kod Šibenika u režiji tvrtke IE Energy.

Država je osigurala novac i za poduzetnike koji za svoje potrebe proizvode struju iz obnovljivih izvora energije, kako bi te sustave nadogradili s postrojenjima za njeno skladištenje.

No postavlja se pitanje što je s pohranom energije za kućanstva? 

Fond najavljuje da građani mogu očekivati nove mogućnosti sufinanciranja već sredinom godine, kada se planira poziv vrijedan 20 milijuna eura. Prvi put građani će osim novca za fotonaponske elektrane i dizalice topline moći dobiti sredstva i za baterijsku pohranu energije. Kriteriji  i visina poticaja se još razrađuju, no u indikativnom planu fondovih programa navedeno je kako će prihvatljivi troškovi biti svi oni nastali od 1. siječnja 2026. godine. Uvjet će biti da projekt nije tehnički ni financijski završen.

Kombinacijom obnovljivih izvora energije i baterija povećava se energetska samodostatnost kućanstava, ali i smanjuje ovisnost o mreži, stabiliziraju troškovi električne energije i dodatno jača otpornost na buduće energetske izazove.