Oružani sukob Izraela i Irana znatno je podigao cijene nafte. Trenutna bombardiranja cijelo vrijeme prijete prerasti u žešći sukob, a on bi mogao ostaviti traga na svjetskom tržištu nafte. Kako će se to odraziti na cijene goriva za građane i prijevoznike, objasnili su nam stručnjaci za energetiku Davor Štern i Igor Dekanić
Iznenadan, ali očito pomno planirani napad Izraela na Iran, a i uzvratni udari već su ostavili traga na tržištu nafte. Naime cijene sirove nafte prošlog tjedna skočile su za više od 12 posto. Konkretnije, cijena barela brent sirove nafte na Londonskoj burzi porasla je prošloga tjedna za 12,5 posto, na 74,25 dolara, a na američkom tržištu barel je poskupio 13 posto, na 72,95 dolara.
To postavlja pitanje hoće li i gorivo poskupjeti. Riječ je o najvišoj cijeni sirove nafte još od siječnja i jasno je da su se krajnji korisnici već počeli privikavati na niže iznose koje su plaćali, a oni su, primjerice u većini europskih zemalja - niži od dva eura po litri. Njemački ADAC, jedan od najjačih autoklubova u Europi, već je poslao apel vozačima da što prije natoče gorivo 'do čepa' jer će ono poskupjeti.
No tržište nikad ne funkcionira tako da se posljedice događaju zbog jednog uzroka. Kako su i raniji sukobi Izraela i Irana bili nepredvidljivi, mogući su razni scenariji, a time raste i neizvjesnost na tržištu. Energetski stručnjak i bivši ministar gospodarstva Davor Štern nada se da će najnoviji sukob, kojemu svijet svjedoči, ostati u trenutnim okvirima.
vezane vijesti
'Cijene rastu zbog rata u zemlji koja je ogroman proizvođač energije i ti su izvori ugroženi napadima iz Izraela. Ako ne dođe do eskalacije i napada projektilima na energetska postrojenja te naftna i plinska polja, onda se neće dogoditi ništa značajno, osim ovog burzovnog ludila koje obično nastupa u ratnim situacijama', rekao je Štern za tportal.
Eskalacija znači skok cijena
Stručnjak za energetiku Igor Dekanić slaže se s tom konstatacijom, dodajući da su u slučaju eskalacije 'izvjesni i daljnji skokovi cijena'.
'Sve ovisi o intenzitetu i obliku daljnjih borbenih djelovanja. S druge strane, cijene nafte jesu nešto porasle, ali opet taj skok nije tako velik kao što se događalo ranije u povijesti. Cijene nafte od oko 75 dolara po barelu su onakve kakve smo imali prije 10 godina, u godini prije potpisivanja Pariškog sporazuma', istaknuo je Dekanić.
Vlada je donijela odluku o novim cijenama goriva za sljedeća dva tjedna. Po toj je odluci benzin poskupio za cent po litri, a dizel i plavi dizel za dva centa. Često se u objavama Vlade tom prigodom ističe da imamo jedne od najnižih cijena goriva u Europi te da bi one bez državnih subvencija bile znatno više.
'Sadašnjim intenzitetom porasta cijena sirove nafte neće se dogoditi ništa značajno, jer porastom od 12 do 13 posto otprilike su u okvirima dosadašnjih mjera Vlade za otklanjanje poremećaja. Ako bi se taj poremećaj cijena multiplicirao, a za tako nešto bi trebalo neko bitno proširenje ratnih djelovanja, onda je jasno što bi se dogodilo', istaknuo je Dekanić.
Nekoliko neugodnih scenarija
Postoji nekoliko scenarija koji bi mogli dovesti do još većeg rasta cijena nafte, a time i goriva. Jedan je zatvaranje Hormuškog tjesnaca, ključnog plovnog puta za transport nafte i plina s Bliskog istoka, kojim prolaze gotovo dvije trećine ukupno proizvedene nafte na svijetu. To se, podsjeća Štern, umalo dogodilo za vrijeme Iransko-iračkog rata. Tad je plovidba brodova svedena na minimum.
'Kako se sad potencijalno tamo proizvodi 45 posto svjetske nafte i oko 10 posto plina, moglo bi doći ne samo do viših cijena, nego i do nestašica, što će prvenstveno mučiti Europu, pogotovo velike europske zemlje, one koje imaju problema s opskrbom. Amerika je samodostatna', ustvrdio je Štern.
No Dekanić smatra da Europa više nije toliko ovisna o arapskoj nafti i plinu koliko je to Azija, a naročito Kina. Druga najjača svjetska ekonomija naime trenutno uvozi trećinu nafte s Bliskog istoka. Ne treba zaboraviti ni Indiju, odnedavno najmnogoljudniju zemlju svijeta i jedno od najbrže rastućih gospodarstava, čija je potražnja za energentima također sve veća.
'Japan je svoje već rekao. Tu se postavlja novi čimbenik i uključuje u bliskoistočnu krizu, a dosad ga nije bilo - Kina, Indija i ostale azijske zemlje kao veliki uvoznici bliskoistočne nafte. Transport nafte prema Europi od 2023. skoro je pa marginalan. Takva je sada situacija, a prije 30-40 godina bilo je drugačije. Azija zasad šuti. Kako će reagirati Kina, zemlja koja više od trećine svoje nafte uvozi s Bliskog istoka? Kina danas nije zemlja kakva je bila prije 25, 30 godina. To su sve pitanja i treba još vidjeti što će se dogoditi', upozorio je stručnjak za energetiku.
Je li Europa pogriješila?
U ovako specifičnoj situaciji postavlja se pitanje je li Europa pogriješila uvodeći sankcije na naftu i plin iz Rusije. Naime u protekle tri godine uvoz nafte iz te zemlje pao je s 27 na svega tri posto, a uvoz plina s 45 došao je na 19 posto.
'To je bila iznuđena, a ne strateški planirana europska odluka, temeljena na ruskoj agresiji na Ukrajinu. U međuvremenu se dogodila eskalacija na Bliskom istoku. Gledajući sve to, kad se stavimo u perspektivu velikih naftnih kriza otprije 40-ak godina, tada je Europa puno više ovisila o bliskoistočnoj nafti nego danas. Danas je Azija skoro u takvoj situaciji. Kako će oni reagirati, vidjet ćemo', ustvrdio je Dekanić.
