ZARAĐUJU NA KRIZI

Dok ste čitali ovaj naslov, najveće naftne kompanije zaradile su oko deset tisuća eura

28.04.2026 u 07:50

Bionic
Reading

Šest najvećih svjetskih kompanija iz sektora fosilnih goriva na putu je da ove godine ostvaruje gotovo 3.000 dolara dobiti, i to svake sekunde. Pokazuje to novo izvješće, u trenutku kada se kućanstva diljem svijeta bore s rastućim cijenama energije i inflacijom koja dodatno produbljuje krizu troškova života

Prema analizi neprofitne organizacije Oxfam International, Chevron, Shell, BP, ConocoPhillips, Exxon i TotalEnergies u 2026. godini ostvarivat će oko 2.967 dolara dobiti u sekundi. To je povećanje od gotovo 37 milijuna dolara dnevno u odnosu na njihovu dobit iz 2025, piše CNN. Dodatno, ukupna procijenjena dobit tih šest kompanija u 2026. doseže oko 94 milijarde dolara.

Dobiti naftnih i plinskih kompanija rastu paralelno s nastavkom sukoba s Iranom. Stroga ograničenja koja Iran uvodi u Hormuškom tjesnacu, ključnom ‘uskom grlu’ za globalnu trgovinu naftom i plinom, dovela su do skoka cijena na svjetskim tržištima. U ožujku je prosječna cijena nafte premašila 100 dolara po barelu.

Profitiraju od nestabilnosti

‘Korporacije iz sektora fosilnih goriva profitiraju od geopolitičke nestabilnosti, a time i od rastuće nejednakosti, jer takvi poremećaji dovode do viših cijena i većih profita’, izjavila je Mariana Paoli, voditeljica klimatskih politika u Oxfam Internationalu.

Posljedice se osjećaju diljem svijeta. Dok naftne i plinske kompanije bilježe rekordne profite, građani se suočavaju s visokim troškovima života - od sve većih računa za energiju do visokih cijena goriva. U Sjedinjenim Američkim Državama cijena goriva dosegnula je prosjek od četiri dolara po galonu, što dodatno opterećuje kućne budžete već pogođene skupom hranom i stanovanjem.

Azijske zemlje, od kojih mnoge uvelike ovise o nafti koja prolazi kroz Hormuški tjesnac, su među najpogođenijima. Neke vlade uvele su rad od kuće i eksperimentiraju s četverodnevnim radnim tjednom kako bi smanjile potrošnju goriva. Na pojedinim benzinskim postajama gorivo se racionalizira, a pojedine bolnice suočavaju se s nestašicom zaliha. Nestašice goriva zahvatile su i zemlje subsaharske Afrike, gdje su vlasti uvele ograničenja u distribuciji.

MOL koji je vlasnik INA-e u pregovorima je za kupnju ruskih udjela u NIS-u do kojeg nafta stiže jedino iz Hrvatske. Paralelno s tim, pokrenut je natječaj za izgradnju naftovoda od mađarske granice do Novog Sada... Izvor: tportal.hr / Autor: Neven Bučević/tportal

Globalni sukobi profitabilni za naftne i plinske kompanije

Globalni sukobi posljednjih godina, uključujući ruski rat protiv Ukrajine, pokazali su se iznimno profitabilnima za naftne i plinske kompanije. Prema analizi organizacije Global Witness iz veljače, velike kompanije iz tog sektora zaradile su gotovo pola bilijuna dolara u četiri godine od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022.

Analiza koju su ovog mjeseca objavili Rystad Energy i Guardian pokazuje da je 100 najvećih svjetskih naftnih i plinskih kompanija samo u prvom mjesecu rata s Iranom zarađivalo više od 30 milijuna dolara na sat, odnosno 8.333 dolara u sekundi.

Unatoč golemim profitima, taj novac uglavnom se ne ulaže u prijelaz na čistu energiju i smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima. Naprotiv, mnoge kompanije smanjuju svoje klimatske ambicije. Naime, BP je znatno smanjio planirana ulaganja u obnovljive izvore energije i povećao izdvajanja za naftu i plin, Shell je ublažio ciljeve za smanjenje emisija do 2030., dok je Exxon smanjio planirana ulaganja u niskougljične tehnologije.

Kompanije ne žele komentirati navode

Shell nije želio komentirati navode, a Chevron, Shell, BP, ConocoPhillips, Exxon i TotalEnergies nisu odgovorili na upit za komentar.

Scott Lauermann, glasnogovornik Američkog instituta za naftu, izjavio je da izvješće ‘pogrešno tumači energetska tržišta i zanemaruje stvarne troškove današnje nestabilnosti, uključujući poremećaje u proizvodnji, transportu, preradi i tržišnim transakcijama’, dodajući: ‘Ovo je ciklična industrija koja zahtijeva kontinuirana ulaganja kako bi se održala opskrba u razdobljima poremećaja i zadovoljile rastuće energetske potrebe.’