'Kinesko tržište postalo je iznimno konkurentno, a neki veći proizvođači hrane i pića imaju problema s rasprodajom zaliha zbog slabe potrošnje', rekao je Xue za CNBC. Njegov se posao zahuktao ove godine nakon sklapanja partnerstva s kineskom e-trgovinskom platformom Pinduoduo, a ona intenzivno širi poslovanje u jugoistočnoj Aziji.

'Očekujemo između pet i šest kontejnera s narudžbama Pinduodua tjedno', kaže Xue. Webuy Global će pritom biti zadužen za dostavu robe do krajnjih kupaca.

Višak robe iz Kine preplavljuje svjetska tržišta

U trenutku u kojem visoke carine koče kineski izvoz prema SAD-u, a domaća potrošnja i dalje posustaje, prekomjerna proizvodnja uzrokuje deflacijske pritiske koji već više od dvije godine drže tvorničke cijene u padu. Inflacija potrošačkih cijena također ostaje oko nule.

Unatoč tome, Kina nastavlja jačati proizvodnju, a taj višak robe sada preplavljuje svjetska tržišta, izazivajući zabrinutost u Aziji zbog mogućeg pritiska na lokalne industrije. 'Svi se boje da će ih kineski izvoz preplaviti... Mnoge zemlje već postavljaju prepreke uvozu iz te zemlje', izjavio je Eswar Prasad, profesor trgovinske politike i ekonomije na Sveučilištu Cornell.

Ipak, u gospodarstvima izmučenima inflacijom taj uvoz nosi i jednu pozitivnu posljedicu: niže cijene za potrošače. To bi moglo donijeti određeno olakšanje središnjim bankama jer pokušavaju smanjiti troškove života, a istovremeno potaknuti gospodarski rast uslijed rastućih trgovinskih napetosti.

Za tržišta s ograničenim proizvodnim kapacitetima, poput Australije, jeftini kineski uvoz mogao bi pomoći u ublažavanju krize troškova života i smanjenju inflacijskih pritisaka, smatra Nick Marro, glavni ekonomist Economist Intelligence Unita.

Prema analizi banke Nomura, slaba inflacija i novi rizici za rast mogli bi otvoriti prostor za dodatna smanjenja kamatnih stopa diljem Azije. Nomura očekuje da će se azijske središnje banke sve više odvajati od politike američkog Feda i posezati za daljnjim monetarnim ublažavanjem.

Predviđa se tako da će Indijska središnja banka smanjiti kamatne stope za dodatnih 100 baznih bodova do kraja godine, Filipini i Tajland mogli bi sniziti stope za 75 baznih bodova, Australija i Indonezija za 50 bodova, a Južna Koreja za 25 bodova.

Povratak 'kineskog šoka'?

U Singapuru su troškovi života bili jedna od glavnih tema u nedavnoj izbornoj kampanji. Ekonomisti Nomure predviđaju da bi temeljna inflacija u toj zemlji mogla završiti pri donjoj granici prognoze Singapurske središnje banke upravo zbog priljeva jeftine kineske robe.

Singapur nije iznimka – isti deflacijski učinak osjeća se i drugdje. 'Deflacijski učinci vjerojatno će se širiti Azijom', ističu analitičari Nomure, predviđajući da će se utjecaj novog 'kineskog šoka' u nadolazećim mjesecima samo ubrzavati. Zabrinutost zbog kineske prekomjerne proizvodnje prisutna je već godinama – brojne su azijske zemlje uvele antidampinške carine da bi zaštitile domaće proizvođače, i to još prije uvođenja sveobuhvatnih carina iz Trumpove ere.

U kasnim devedesetima i ranim dvijetisućitima svijet je već doživio tzv. kineski šok – val jeftinog kineskog uvoza koji je održavao inflaciju niskom, ali i uzrokovao gubitke radnih mjesta u industriji. Čini se da je nastavak tog trenda već započeo jer se Peking sve više oslanja na izvoz da bi nadoknadio pad domaće potrošnje.

Prema službenim podacima kineske carine, izvoz u zemlje ASEAN-a (Indonezija, Malezija, Filipini, Tajland, Singapur + Vijetnam, Kambodža, Laos, Brunej i Mjanmar) porastao je za 11,5 posto u prva četiri mjeseca ove godine, a izvoz u SAD pao je za 2,5 posto. Samo u travnju isporuke u ASEAN skočile su za 20,8 posto dok je izvoz u SAD potonuo za više od 21 posto na godišnjoj razini.

Ti proizvodi često dolaze uz znatne popuste. Analitičari Goldman Sachsa procjenjuju da su kineski proizvodi uvezeni u Japan u posljednje dvije godine postali približno 15 posto jeftiniji u odnosu na robu iz drugih zemalja. Indija, Vijetnam i Indonezija već su uveli niz protekcionističkih mjera da bi zaštitili domaće proizvođače od intenzivne cjenovne konkurencije, osobito u sektorima pogođenima viškovima i jeftinim uvozom.

Za mnoge zemlje priljev kineske robe predstavlja dvostruki izazov: s jedne strane smanjuje inflaciju, a s druge strane ugrožava lokalnu proizvodnju. No Tajland bi mogao osjetiti najteže posljedice. Nomura procjenjuje da bi ta zemlja mogla završiti u deflaciji već ove godine, a inflacija u Indiji, Indoneziji i na Filipinima također će pasti ispod ciljeva njihovih središnjih banaka.