Na jučerašnjoj sjednici Vlada je donijela odluku da će državna poticajna sredstva za stambenu štednju u 2017. godini iznositi maksimalno 165 kuna ili 3,3 posto na optimalni godišnji iznos štednje od 5.000 kuna
To je znatno manje nego u 2016., u kojoj je poticaj iznosio maksimalno 205 kuna ili 4,1 posto i miljama daleko od cifri iz zlatnih vremena sredinom 2000-ih, kada su se stambene štediše nagrađivale sa 1.250 kuna godišnje.
Država je tih godina za stambenu štednju iz proračuna izdvajala oko 150 milijuna kuna. Kada su krenuli proračunski rezovi, prva se na udaru našla stambena štednja. Za vrijeme ministrovanja Ivana Šukera poticaji su smanjeni na 750 kuna, a Slavko Linić u zadnjoj godini svoga mandata potpuno ih je ukinuo pa 2014. nisu isplaćeni.
Njegov nasljednik Boris Lalovac odlučio ih je vratiti, ali uz nova pravila. U zakon je 2015. uveo varijabilni postotak državnih poticajnih sredstava, a formula na temelju koje se on računa zasnovana je na prosječnim kamatnim stopama na oročene depozite građana, uz korektivni faktor koji predstavlja prilagodbu na dužu ročnost stambene štednje.
Na temelju Lalovčeve formule poticaji za štednju prikupljenu u 2015. godini iznosili su 245 kuna ili 4,9 posto. Nakon toga uslijedio je pad kamatnih stopa, pa su i poticaji iz godine u godinu sve manji. Tako za štednju prikupljenu u ovoj godini poticaj iznosi 205 kuna (4,1 posto), a za iduću godinu srezan je na 165 kuna (3,3 posto).
Predviđena poticajna sredstva za iduću godinu bit će isplaćena u 2018., a krajem ove godine Ministarstvo financija isplatilo je ukupno 37,9 milijuna kuna poticajnih sredstava za stambene štediše za 2015. godinu
