U Srbiji su završeni izvanredni parlamentarni izbori, a sada slijedi borba za sastavljanje nove vlade.
U Srbiji su završeni izvanredni parlamentarni izbori, a sada slijedi borba za sastavljanje nove vlade. Iako će najveću pozornost privući pitanje koja je izborna lista osvojila najviše glasova, za preuzimanje vlasti ključna je jedna brojka - 126. Toliko je zastupničkih glasova potrebno da bi nova vlada dobila povjerenje Narodne skupštine.
Srpski parlament ima ukupno 250 zastupnika, koji se biraju na mandat od četiri godine. Da bi vlada bila izabrana, mora dobiti podršku natpolovične većine svih zastupnika, odnosno najmanje 126.
To znači da pobjeda na izborima ne mora automatski značiti i preuzimanje vlasti.
Ako nijedna izborna lista ne osvoji 126 mandata, slijede pregovori o mogućoj koaliciji ili drugom obliku parlamentarne podrške.
Za vlast je potrebno najmanje 126 zastupnika
Primjerice, ako Studentska lista osvoji 120 zastupničkih mjesta, nedostajat će joj još šest glasova za izbor vlade.
S druge strane, moguće je da nekoliko lista koje pojedinačno imaju manje mandata zajednički osigura potrebnu većinu.
Zato će, osim rezultata najvećih izbornih lista, važnu ulogu imati i manje stranke koje uspiju osvojiti zastupnička mjesta.
U Srbiji je izborni prag tri posto glasova, dok za liste nacionalnih manjina vrijede posebna pravila.
Mandati se raspodjeljuju razmjernim sustavom, prema D'Hondtovoj metodi, pa postotak osvojenih glasova nije nužno jednak postotku zastupničkih mjesta.
Tko odlučuje o novom premijeru?
Prema Ustavu Srbije, mandatara za sastavljanje vlade predlaže predsjednik države, nakon što sasluša mišljenja predstavnika izabranih izbornih lista.
Mandatar zatim pred Narodnom skupštinom predstavlja program buduće vlade i predlaže ministre. Zastupnici potom glasaju o cijeloj vladi, a za njezin izbor potrebno je najmanje 126 glasova.
Predsjednik, dakle, ne može samostalno imenovati novu vladu. Konačnu odluku donosi parlament.
Što ako nitko ne uspije sastaviti vladu?
Nakon proglašenja konačnih rezultata mora se konstituirati novi saziv Narodne skupštine.
Prva sjednica mora se održati najkasnije 30 dana od proglašenja konačnih rezultata izbora. Od konstituiranja parlamenta počinje teći rok od 90 dana za izbor nove vlade.
Ako u tom razdoblju ne bude izabrana vlada, Narodna skupština se raspušta i raspisuju se novi parlamentarni izbori.
Zbog toga će sljedeći dani i tjedni biti važni ne samo za utvrđivanje konačnih rezultata nego i za razgovore o mogućim parlamentarnim većinama.
Pobjeda na izborima nije isto što i osvajanje vlasti
Upravo je to najvažnija razlika koju treba imati na umu nakon zatvaranja birališta.
Lista koja osvoji najviše glasova može biti relativni pobjednik izbora, ali bez podrške najmanje 126 zastupnika ne može sama izabrati vladu.
S druge strane, stranke koje zajedno osiguraju natpolovičnu većinu mogu formirati vlast čak i ako nijedna od njih pojedinačno nije osvojila najviše glasova.
Zato će nakon objave rezultata najvažnije biti pratiti ne samo postotke osvojenih glasova nego i raspodjelu svih 250 mandata.
Brojka 126 odredit će tko ima potrebnu parlamentarnu podršku za formiranje nove srpske vlade.