Riječ je o zajedničkoj poziciji država članica na temelju kojeg će Vijeće pregovarati s drugim suzakonodavcem, Europskim parlamentom, o konačnom tekstu.

Ključni dio dogovora odnosi se na jačanje ovlasti Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA), agencije sa sjedištem u Parizu, koja trenutačno ima isključivo koordinacijsku ulogu.

ESMA bi sada trebala preuzeti nadzor nad 27 financijskih tržišta. Međutim, kompromis je postignut zahvaljujući ustupku Njemačkoj koja je uspjela osigurati da Deutsche Börse Group, koja upravlja Frankfurtskom burzom, jednom od ključnih financijskih središta Europe i svijeta, bude izuzeta od centraliziranog nadzora.

Za kompromisni dogovor na sastanku ministara financija u petak u Luxembourgu glasale su sve članice osim Belgija koja je bila suzdržana.

Europska komisija ovaj je prijedlog reforme predstavila prošle godine ističući da je centralizirani nadzor tržišta kapitala ključan korak prema ostvarenju “Unije štednje i ulaganja". Glavna prepreka za uspostavu unije tržišta kapitala, odnosno Unije štednje i investicija, kako se sada naziva, jest rascjepkanost financijskih tržišta.

Za razliku od Sjedinjenih Američkih Država koje imaju jedinstveno tržište kapitala, financijski sustav EU-a i dalje funkcionira kao skup 27 zasebnih nacionalnih tržišta, što se pokušava riješiti uspostavom Unije štednje i investicija.

Europska kućanstva imaju prema procjenama 10 bilijuna eura štednje koje drže u bankama s vrlo niskim prinosima, umjesto da se taj novac ulaže na tržišta kapitala, gdje bi potencijalni prinosi mogli biti viši. Novac koji neiskorišten leži u bankama mogao bi se ulagati u inovativna poduzeća, financiranje rasta i jačanje ukupne globalne konkurentnosti EU-a.

“Vrijeme je da se štednja stavi u funkciju. Današnji dogovor predstavlja velik korak naprijed prema produbljenoj Uniji štednje i ulaganja te donosi znatnu dodanu vrijednost za dugoročnu konkurentnost EU-a”, izjavio je irski ministar financija Simon Harris.