Poduzetnici iz sektora ugostiteljstva naglasili su da strani radnici mahom imaju slične plaće domaćima, ali pružaju slabiju uslugu. No, dodaju da je veći problem što mladi u Hrvatskoj ne žele raditi fizičke poslove, a pogotovo konobariti
S promjenom politike EU prema migracijama, situacija sa stranim radnicima i primateljima azila u Hrvatskoj također se počela mijenjati. Lani je MUP izdao 206.529 dozvola za boravak i rad stranaca, dok je u prvih 11 mjeseci ove godine izdano 160.176 dozvola.
Iako saldo izdanih dozvola sugerira pad od otprilike 15 posto, u pojedinim granama broj stranih radnika značajno je pao. Primjerice, u graditeljstvu je zabilježeno čak 30 posto manje stranih radnika. I turizam ima svoju sliku.
"Prije su stranci imali malo manju plaću, ali sada se to izravnalo s domaćim radnicima. Poduzetnici su prisiljeni više plaćati radnu snagu jer je nema", rekao je crikvenički ugostitelj Robert Marić u HRT-ovoj emisiji Studio 4.
Dodao je da broj turista varira za 10 posto, ali je dobit sve manja zbog velikih troškova, poglavito komunalnih naknada, ali i plaća te doprinosa koji su porasli za 30 do 40 posto.
vezane vijesti
Ni susjedi ne dolaze
Turizma bi bilo i bez stranih radnika, ali ne u ovom obujmu, smatra omiški hotelijer i ugostitelj Petar Ćurlin.
"Mi smo izvezli sposobnu, dobro obrazovanu i kvalitetnu radnu snagu, a zauzvrat smo dobili uvoz nisko obrazovane radne snage koja nema povijesnu ni kulturnu vezu s podnebljem u koje dolazi i to u turizmu utječe na kvalitetu ponude", rekao je Ćurlin.
Taj problem je podcrtao i Marić dodajući da se i na radne dozvole čeka po nekoliko mjeseci te da one, u nekim slučajevima, stižu usred turističke sezone.
"Jedno vrijeme je bilo dobro kad smo dobivali radnu snagu iz Srbije, BiH i Makedonije, no i oni kroz par sezona dovoljno zarade da u svojim zemaljama nešto otvore ili pak odu prema Zapadu", ustvrdio je crikvenički ugostitelj.
'Rad je odgojna mjera'
Ćurlin, kao voditelj malog obiteljskog hotela zasad nema potrebe za stranom radnom snagom, jer radi sezonski i ima kvalitetna primanja i odnos sa domaćim zaposlenicima. Ali, i među njima je vidljiva promjena.
"Gubitkom kvalitetnih nosioca poslovanja mi obaramo svoju uslugu, a cijena usluge ne pada, već raste zbog raznih troškova", rekao je Ćurlin.
Marić, pak, dodaje što mladi u Hrvatskoj uopće ne žele raditi. "Prije su mladi sa zadovoljstvom dolazili raditi na more, radili su po 10 sati i to nije bio problem. Danas Hrvatska ima problem s neradom. Ne znam imaju li previše, jesmo li im previše pružili? Vidim puno mladih u dobrim autima, sa skupim mobitelima, nitko ne bi konobario", rekao je Marić.
"Rad je odgojna mjera, ako to nisu stekli kao naviku dok su djeca, teško da će kasnije hrliti raditi. Problem je slojevit i nastaje u ranoj mladosti. Ne znam kako to riješiti, osim na razini obitelji, da se djeci prikaže da je pošten rad izvor svega dobroga što će u životu baštiniti", zaključio je Ćurlin.
