SKOK DOBITI

PBZ i ZABA zaradile znatno više nego lani

božo prka, franjo luković

božo prka, franjo luković

Izvor: Pixsell / Autor: Pixsell

Privredna banka ostvarila je u devet ovogodišnjih mjeseci 767,5 milijuna kuna dobiti, čak oko 200 milijuna kuna više nego lani u istom razdoblju. Na kraju prošle godine ostvarila je neto dobit od oko milijardu kuna, a prema sadašnjoj računici, istu razinu dobiti banka bi mogla ostvariti i ove godine. Zagrebačka banka ostvarila je u devet mjeseci neto dobit od visokih milijardu kuna, što je također nešto više od 200 milijuna kuna u odnosu na isto razdoblje lani

To pokazuje kako kriza, koja se u bankarskom sektoru osjeća kroz sve veću razinu nenaplaćenih kredita, pa stoga i potrebnih većih rezervacija, ipak nije uzdrmala njihovo poslovanje. A veća dobit rezultat je većih prihoda od kamata, jer je povećano kreditiranje, ali ne i prevelika potreba izdvajanja novca u rezervacije jer su mnogi krediti prebačeni u dugoročne ili su bolje osigurani.

No to je podatak za samo dvije najveće banke na tržištu, koje kao i sve ostale velike banke imaju lakši pristup dugoročnim izvorima financiranja i disperziji rizika.

'Veći problemi sigurno će se osjetiti kod malih i srednjih banaka', smatra analitičar Damir Novotny. A viceguverner HNB-a Davor Holjevac kaže kako treba pričekati kraj godine jer devet mjeseci nije realan pokazatelj s obzirom na to da su mnoge banke zaradile zbog, primjerice, turizma i mjenjačkih poslova koji su im donijeli ekstra prihode, a da tek na kraju godine slijedi čišćenje, čija će slika ovisiti o stanju u cijelom gospodarstvu.

Najveći rast te dvije banke imale su od kamatnih prihoda – Zaba za čak 361 milijun kuna, a PBZ za oko 250 milijuna kuna u odnosu na isto razdoblje lani. No dok je PBZ imao veće prihode od provizija i naknada, u Zabi su one smanjene.

Iako kamate nisu ove godine rasle, poraslo je kreditiranje, prije svega tvrtkama. Primjerice, u Zabi su krediti u devet mjeseci veći 4,3 posto.

Velike banke imaju i bolje instrumente osiguranja kroz police osiguranja ili kolateral kao što je nekretnina. Osim toga, i veća izloženost kreditiranju državi automatski svrstava te kredite u nerizične.

Zbog toga velike banke i nemaju veće potrebe izdvajanja posebnih sredstava u rezervacije, a male i srednje imaju, jer nemaju prevelik izbor dogovora s klijentom. Osim toga, velike banke imaju razvijenije kartičarsko poslovanje uz pomoć kojeg se mogu odobravati krediti uz znatno veće kamate od prosječnih na tržištu, iznad 10 posto, objašnjava Novotny.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi