EKONOMIST JOŽE MENCINGER

'Nisu nam krivi samo tajkuni, nego i centralne banke'

Jože Menciger

Jože Menciger

Izvor: Pixsell / Autor: Pixsell

Iako su Sloveniji i Hrvatskoj unatoč razlikama u tranziciji zajedničko obilježje - tajkuni, poznati slovenski ekonomist Jože Mencinger, na skupu HGK o monetarnoj politici, održanom u srijedu, 8. srpnja, u Zagrebu, kazao je da se njima ne mogu pripisati svi grijesi za nestabilnost sustava te je upozorio i na propuste središnjih banaka u ulozi regulatora, koje su dopustile preveliku ovisnost o stranom kapitalu

Slovenija se, kaže Mencinger, danas suočava s posljedicama casino kapitalizma u kojem su nakon kuponske privatizacije nastali neodgovorni vlasnici imovine, a spekulacijama na burzi i posuđenim stranim novcem stvoreno je virtualno bogatstvo, koje je brzo nestalo, a krediti su ostali. Nakon uspješne ekonomske politike uz koju je slovenski BDP rastao četiri posto godišnje, 2005. godine došlo do strahovito brzog rasta kredita, koji je zemlju odveo u kreditnu ovisnost i, nakon izbijanja krize, došlo je do kreditnog sloma.

'U te tri godine slovenski vanjski dug porastao je od nule do 10 milijardi eura, a sada plaćamo posljedice tog casino kapitalizma, pa ćemo, iako smo krenuli drukčije nego Hrvatska, i mi morati prodavati poduzeća koja dosad nismo htjeli prodati', rekao je Mencinger.

Upozorava da se sve slovenske vlade hvale rastom, ali nitko ne želi preuzeti odgovornost za izgubljenu ravnotežu: 'Naša nova vlada je veoma nespretna, pa se zbog političke demagogije kreditni slom povećao.'

Iako su Slovencima i Hrvatima zajednički tajkuni, Mencinger kaže da im se pripisuju svi grijesi: 'Nisu nam krivi samo tajkuni, na njih se previše toga prevaljuje. Krive su i banke i njihovi regulatori, središnje banke koje su dopustile preveliku ovisnost o stranom novcu. Svi su htjeli postati bogati preko vrijednosnih papira. I obični ljudi su, ne samo tajkuni, posuđivali novac da bi kupovali dionice. Ako si bio protiv toga, bi si komunist i fiziokrat koji ništa ne razumije!'

Navodi primjer slovenske naftne kompanije Petrol, s početnih 250 eura u 'bitci za Petrol', cijena je natjerana na 1.000 eura. Zbog loše regulacije bankarskog sustava, posljedica kockarskog razdoblja jest pregrijavanje ekonomije u dva sektora: građevini i financijskom sektoru.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi