PROGNOZA HNB-A

Ni u trećem kvartalu neće biti gospodarskog rasta

  • Autor: tportal.hr/Hina
  • Zadnja izmjena 14.11.2014 14:32
  • Objavljeno 14.11.2014 u 14:29
brodogradnja

brodogradnja

Izvor: Pixsell / Autor: Pixsell

Realni BDP u trećem ovogodišnjem tromjesečju mogao bi stagnirati u usporedbi s ostvarenjem za prethodna tri mjeseca, predviđaju analitičari Hrvatske narodne banke u najnovijoj Informaciji o gospodarskim kretanjima

Nakon vrlo blagoga tromjesečnog rasta gospodarske aktivnosti u prvome tromjesečju i njegove kontrakcije u drugom tromjesečju, realni bi BDP u trećem tromjesečju mogao stagnirati, navode analitičari središnje banke.

Pritom napominju kako je dinamiziranje inozemne potražnje podržalo nastavak rasta izvoza robe i usluga, poglavito onih pruženih u turističkoj djelatnosti, no nije bilo dostatnog intenziteta da poništi negativne doprinose slabe domaće potražnje.

Navode i kako se fizički obujam industrijske proizvodnje smanjio u razdoblju od srpnja do rujna blažim intenzitetom nego u prethodnom tromjesečju (za 1,6 posto), nastavljen je pad građevinske aktivnosti, a negativna ostvarenja zabilježena su i kod realnog prometa od trgovine na malo (-0,3 posto) tijekom trećeg tromjesečja, unatoč stagnaciji zaposlenosti, blagom povećanju realnih neto plaća te povoljnim kretanjima u turizmu.

Rast izvoza robe i usluga mogao bi i u trećem tromjesečju biti glavni pozitivan činitelj gospodarskih kretanja

Ukupan robni izvoz u srpnju porastao je za 2,3 posto u odnosu na prosjek prethodna tri mjeseca, što znači da su nastavljena pozitivna kretanja iz drugog tromjesečja. Robni se uvoz, nakon rasta u prethodna dva tromjesečja, u srpnju smanjio za 1,2 posto.

Broj noćenja turista povećao se za 1,9 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, i to zahvaljujući rastu noćenja stranih turista, dok je broj noćenja domaćih turista stagnirao, navode analitičari središnje banke.

Ističu i kako se tijekom trećeg tromjesečja nastavila stagnacija broja zaposlenih osoba, prisutna još od početka 2014., a prema rezultatima Ankete poslovnog optimizma moguće je daljnje smanjenje broja zaposlenih u sektorima industrije, usluga i trgovine u sljedećim mjesecima.

Broj nezaposlenih osoba zamjetljivo se smanjio u trećem tromjesečju (za 6,8 posto), što je, kako navode, u prvom redu rezultat povećanog brisanja iz evidencije HZZ-a zbog nepridržavanja zakonskih odredbi, ali i malo slabijih priljeva u evidenciju HZZ-a. U skladu s tim, smanjena je i administrativna stopa nezaposlenosti, koja je u trećem tromjesečju iznosila 19,2 posto ili 1 postotni bod manje u odnosu na prethodno tromjesečje.

Nominalne i realne bruto i neto plaće porasle su u odnosu na prethodno tromjesečje, no analitičari HNB-a pritom napominju i kako mjesečni podaci pokazuju da su, nakon rasta zabilježenog tijekom srpnja i kolovoza, u rujnu plaće zamjetljivo smanjene.

Tečaj kune prema euru blago je oslabio pod utjecajem rasta potražnje pravnih osoba za devizama, a HNB je nastavio s politikom održavanja visoke likvidnosti kreditnih institucija, što je, zajedno s padom međunarodnih kamatnih stopa, pridonijelo nastavku blagog pada aktivnih kamatnih stopa banaka.

Analitičari središnje banke napominju i kako objavljeni tromjesečni fiskalni podaci prema metodologiji ESA 2010, u skladu s kojom je Eurostat u listopadu objavio fiskalne podatke za sve članice EU-a, pokazuju znatno nepovoljnija kretanja u javnim financijama u prvom polugodištu ove godine u odnosu na podatke koje objavljuje Ministarstvo financija (metodologija GFS 2001, gotovinsko načelo).

Najvećim dijelom to je, kako objašnjavaju, posljedica toga što se prema metodologiji ESA 2010 jednokratni prijenos imovine radnika s beneficiranim radnim stažem iz drugog u prvi stup mirovinskog osiguranja u lipnju ove godine u iznosu od oko 3 milijarde kuna ne bilježi kao prihod proračuna, već kao istodobno povećanje financijske imovine i obveza opće države.

Manjak opće države prema metodologiji ESA 2010 od siječnja do lipnja 2014. povećan je za 1,3 milijardu kuna na godišnjoj razini te je dosegnuo 12,8 milijardi kuna, dok je neto zaduživanje, prema podacima Ministarstva financija, u istom razdoblju iznosilo 7,4 milijardi kuna.

Javni je dug prema metodologiji ESA 2010 krajem kolovoza dosegnuo 256,2 milijardi kuna ili oko 78 posto BDP-a, što je za 6,3 milijarde kuna više u odnosu na kraj prošle godine.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!