rba analitičari

Nastavlja se rast kreditiranja, ukupan iznos porastao na 238 milijardi kuna

  • Autor: N. S.
  • Zadnja izmjena 19.02.2021 09:03
  • Objavljeno 19.02.2021 u 09:03
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Dubravka Petric/PIXSELL

Prema posljednjim podacima HNB-a stanje plasmana koji predstavljaju potraživanja monetarnih institucija od ostalih domaćih sektora (osim središnje države) na kraju 2020. godine iznosilo je 238,5 milijardi kuna. Pri tome je, uz mjesečni rast od 4,1 milijardi kuna (1,8 posto na osnovi transakcija), na godišnjoj razini usporen rast ukupnih plasmana u 2020. na 3,9 posto, s 4,2 posto u 2019. godini (na osnovi transakcija - isključuju utjecaj tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa plasmana).

Ukupni krediti nefinancijskim društvima krajem prosinca zabilježili su iznos od 86,3 mlrd kuna te su uz mjesečni rast od 2,5 posto, na razini 2020. godine nominalno bili viši za 4,4 mlrd kuna ili 5,3 posto. Rast je uglavnom generiran povećanjem kunskog iznosa deviznih kredita čiji je udio u plasmanima poduzećima krajem promatranog mjeseca dosegnuo 63 posto.

Budući da je kuna u odnosu na euro u promatranom razdoblju blago oslabila, kunski izraz deviznih i ukupnih kredita bio je i pod utjecajem tečajnih kretanja koji su tako povisili nominalne kunske iznose. Tijekom 2020. godine zaustavljen je i trend smanjivanja udjela deviznih kredita u ukupnim kreditima poduzećima, koji je polagano, ali kontinuirano trajao od rujna 2018. Krajem prosinca ukupni krediti stanovništvu (čineći 50,1 postoudjela u strukturi ukupnih kredita) nastavili su rast na mjesečnoj i godišnjoj razini, iako sporijom dinamikom.

Krediti stanovništvu su tako uz stagnaciju na mjesečnoj razini na kraju 2020. dosegnuli razinu od 136,2 mlrd, pri čemu su stambeni krediti porasli za 1,4 posto, odražavajući učinak programa Vlade RH za subvencioniranje stambenih kredita, dok su gotovinski nenamjenski krediti nastavili bilježiti niže razine na mjesečnoj razini (-0,4 posto). Nakon što je krajem 2019. godišnji rast ukupnih kredita stanovništvu (na osnovi stanja) iznosio 6,9 postokrajem 2020. je navedena stopa usporila na 2,3 posto. Osobito su snažno porasli stambeni krediti (8,2 posto), kod kojih je u 2020. rast ubrzan pod utjecajem subvencioniranja.

Gotovinski nenamjenski krediti pod utjecajem neizvjesnosti zbog pandemije u odnosu na 2019. niži su za 1,3 posto. Krajem prosinca, krediti središnjoj državi uz godišnji rast od 16,2 posto zabilježili su iznos od 43,0 mlrd. kuna. S druge strane, na mjesečnoj razini zabilježen je rast od 0,9 posto (377 mil. kuna).

'Ovakav trend kretanja spomenutih kredita posljedica je visokih potreba države za dodatnim sredstvima namijenjenih suzbijanju posljedica pandemije, uz istovremeno zamjetno niži priljev sredstva u državni proračun zbog pada gospodarske aktivnosti. Zatvaranje gospodarstva prepolovilo je rezultat poslovanja bankarskog sustava u odnosu na prethodnu godinu. Usporavanje gospodarstva snizilo je prihode ba­naka, a prilagodba poslovnih procesa u bankama na rad s distance praćena je uvećanim troškovima komunikacije', pišu RBA analitičari i zaključuju:

'Unatoč odgodi reklasifikacije plasmana kli­jentima pogođenim zatvaranjem gospodarstva, smanjivanje aktivnosti poduzeća i pad dohodaka potrošača povećalo je rizičnost plasmana. U razdoblju zatvaranja gospodarstva regulator je bankama zausta­vio isplatu dividendi u razdoblju od dvije godine i time stabilizirao kapital bana­ka. S druge strane, odgoda reklasifikacije plasmana za pogođene dužnike uspo­rila je porast rizičnosti plasmana. Stopa ukupne kapitalizacije banaka dosegla je 24,9 posto na kraju trećeg tromjesečja 2020. i ne očekujemo promjene dok god se ne omogući isplata dividende, a to neće bit prije isteka mjera za odgodu kla­sifikacije rizičnosti plasmana i realniju procjenu kvalitete cjelokupnog portfelja.'

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!