REPOVI ULJANIKA

Marić platio još 258 milijuna kuna jamstava i mora odlučiti što će s posrnulim brodarom

  • Autor: Zoran Korda
  • Zadnja izmjena 12.02.2020 19:33
  • Objavljeno 12.02.2020 u 19:29
Ministar financija Zdravko Marić

Ministar financija Zdravko Marić

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Propast pulskog Uljanika koštala je porezne obveznike više od tri milijarde kuna, koliko je država platila za izdana jamstva pulskom brodogradilištu. Ali to nije sve, nedavno je na naplatu stigla još jedna 'gorka pilula' povezana s Uljanikom

Krajem siječnja iz tvrtke Alpha Adriatic (bivša Uljanik plovidba) izvijestili su da je Ministarstvo financija 31. prosinca prošle godine platilo 258 milijuna kuna po osnovi jamstava za kredite koje su toj tvrtki dali Privredna banka Zagreb, Kentbanka, Agram banka i Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR).

Riječ je brodarskoj kompaniji koja se prije 20 godina kroz privatizaciju odvojila od Uljanik grupe, ali je nastavila poslovnu suradnju s pulskim i riječkim brodogradilištem. U razdoblju od 2004. do 2012. za pulskog brodara u Uljaniku i 3. maju izgrađeno je devet brodova, a upravo ti aranžmani našli se pod povećalom u istrazi o zlouporabama koja je pokrenuta prošle godine, nakon propasti Uljanika.

Među 14 uhićenika našao se i dugogodišnji čelnik Uljanik plovidbe Dragutin Pavletić, kojega Državno odvjetništvo sumnjiči za različite financijske makinacije kojima je Uljanik plovidba profitirala na gradnji brodova na račun Uljanika i 3. maja.

Gradnja brodova za Uljanik plovidbu najvećim dijelom financirana je kreditima stranih banaka, a zanimljivo je kako je s vremenom glavnina financijskih obveza pala na teret države.

Budući da se kompanija nakon završetka investicijskog ciklusa zbog nepovoljnih tržišnih okolnosti našla u problemima, tijekom 2018. pokrenuto je financijsko restrukturiranje.

Dragutina Pavletića (u sredini), dugogodišnjega čelnika Uljanik plovidbe, Državno odvjetništvo sumnjiči za financijske makinacije kojima je Uljanik plovidba profitirala na gradnji brodova na račun Uljanika i 3. maja

Dragutina Pavletića (u sredini), dugogodišnjega čelnika Uljanik plovidbe, Državno odvjetništvo sumnjiči za financijske makinacije kojima je Uljanik plovidba profitirala na gradnji brodova na račun Uljanika i 3. maja

Izvor: Pixsell / Autor: Dusko Marusic/PIXSELL

Glavnu ulogu odigrala je Privredna banka Zagreb te je dio kredita Uljanik plovidbe refinancirala u aranžmanu sa sindikatom inozemnih banaka predvođenih Credit Suisseom, a dio s HBOR-om i sindikatom domaćih banaka. Pritom je za kredite domaćih banaka isposlovano državno jamstvo u visini od 43 milijuna američkih dolara.

Kada je u jesen 2019. kompanija s novim imenom Alpha Adriatic prestala plaćati dospjele obveze, strane banke zaplijenile su brod Pomer, a uprava pulskog brodara odgovorila je pokretanjem predstečajne nagodbe. Za vjerovnike je to bio znak za uzbunu i poticaj na još jedan krug financijskog preslagivanja.

Tanker Pomer; Uljanik plovidba

Izvor: Pixsell / Autor: Nel Pavletic/PIXSELL

Strane banke brzo su se naplatile prodajom zaplijenjenog broda i tako izbjegle sudjelovanje u predstečaju, a domaće su se najvećim dijelom namirile aktiviranjem spomenutog državnog jamstva.

U konačnici, od 659 milijuna prijavljenih tražbina u predstečajnoj nagodbi Ministarstvu financija i HBOR-u pripalo je oko 400 milijuna kuna. Zauzvrat je država dobila založno pravo na brodove i nekretnine bivše Uljanik plovidbe.

Sada samo treba odlučiti hoće li krenuti u rasprodaju imovine i likvidaciju tvrtke ili će posrnulom pulskom brodaru dati još jednu priliku.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!