ANALIZA TPORTALA

Krvna slika hrvatskog izvoza: Lijekovi preskočili hranu, a duhan najviše povukao

  • Autor: Zoran Korda
  • Zadnja izmjena 23.03.2018 22:50
  • Objavljeno 23.03.2018 u 22:50
tportal

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Uz rast osobne potrošnje, izvoz je posljednjih godina glavni pokretač oporavka hrvatskog gospodarstva. Istražili smo koje su industrije i zemlje lani najviše pridonijele hrvatskom izvoznom bumu, a koje su podbacile u robnoj razmjeni s inozemstvom

Cjeloviti podaci Državnog zavoda za statistiku za prošlu godinu pokazuju da je hrvatski robni izvoz porastao 13,5 posto, a ukupna vrijednost prvi put dosegnula 14 milijardi eura.

Rastao je i uvoz, ali nešto sporijim tempom. Međutim kako je izvoz znatno veći od uvoza, deficit se povećao za 430 milijuna eura ili 5,8 posto.

S druge strane, zbog većeg rasta izvoza poboljšan je omjer izvoza i uvoza te se pokrivenost izvoza uvozom popela sa 62,5 na 64,1 posto.

Najveći dio robnog izvoza, gotovo 90 posto, ostvaruje prerađivačka industrija, a glavne uzdanice koje su lani nabildale izvozne rezultate su farmaceutska i naftna industrija.

S rastom izvoza od 30 posto farmaceutska industrija preuzela je čelno mjesto preskočivši tradicionalno najjaču izvoznu granu, prehrambenu industriju. Riječ je o djelatnosti koja ostvaruje visoku dodanu vrijednost i u kojoj posluje tridesetak kompanija, a ključni akteri su Pliva, Jadran galenski laboratorij i Belupo, koji pokrivaju tri četvrtine prodaje.

Snažan doprinos rastu dala je i naftna industrija, pri čemu treba naglasiti da je uspjeh više rezultat rasta cijena nafte nego povećanja proizvodnje. O tome svjedoči i istovremeni snažan rast uvoza sirove nafte i naftnih derivata.

Najveće iznenađenje je duhanska industrija, koja bilježi skok izvoza veći od 100 posto. Veliki preokret poklopio se s ulaskom multinacionalne kompanije British American Tobacco (BAT) u Hrvatsku, koja je nakon preuzimanja rovinjskog TDR-a osjetno ojačala proizvodnju za izvoz.

Izvor: DZS

Izvor: DZS

Izvor: DZS / Autor: Neven Bučević/tportal.hr

Među istaknutim dobitnicima su i proizvođači metala, iako nekad najjačim proizvođačima (Željezara Sisak, TLM) i dalje ne cvatu ruže. Natprosječno je skočio i izvoz ostalih prijevoznih sredstava, što upućuje na zalet brodogradnje prije nadolazeće krize koja prijeti velikim brodogradilištima nakon završetka restrukturiranja. U ovom segmentu krije se i proizvodnja vagona, u kojoj prednjači Đuro Đaković Grupa.

Proizvodnja namještaja, koja bi trebala biti perjanica izvozne industrije, najviše je podbacila s padom izvoza od 5,5 posto. S druge strane, izvoz ostalih proizvoda od drva niže dodane vrijednosti porastao je solidnih 10,4 posto.

Izvor: DZS

Izvor: DZS

Izvor: DZS / Autor: Neven Bučević/tportal.hr

S padom izvoza od 8,1 posto prednjači tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa, djelatnost koja nema veliko izvozno značenje, a odnosi se na tiskanje CD-a, DVD-a i drugih podatkovnih zapisa. Da je piratstvo i dalje u modi, potvrđuje i velik pad uvoza diskografskih i videozapisa.

Uz proizvodnju namještaja, najveće razočarenje je prehrambena industrija. Izvoz hrane lani je stagnirao dok je uvoz narastao čak 9,5 posto te je bio gotovo dvostruko veći od uvoza. Nema sumnje da je kriza Agrokora snažno pogodila proizvođače prehrambenih proizvoda, koji gube tržišne pozicije u Hrvatskoj, a nisu u stanju povećati plasman na inozemna tržišta.

Izvor: DZS

Izvor: DZS

Izvor: DZS / Autor: Neven Bučević/tportal.hr

Za razliku od izvoza, uvoz je po sektorima i djelatnostima rastao znatno ujednačenije pa su najveći dobitnici zabilježili rast između 21,9 i 25,6 posto. Vodeće mjesto drži uvoz raznih mineralnih sirovina i ruda potrebnih za prerađivačku industriju.

Zanimljivo je da se djelatnosti s najvećim rastom izvoza u velikoj mjeri poklapaju s onima kod kojih cvjeta izvoz. Tako su i na uvoznoj dobitničkoj listi naftni i duhanski proizvodi. Inače, uz već spomenutu hranu, lavovski dio uvoza čine kemijski proizvodi, metali, elektronički proizvodi, strojevi i uređaji te motorna vozila. Od značajnijih uvoznih djelatnosti pad bilježi jedino uvoz farmaceutskih proizvoda.

Zemlje Europske unije i dalje su najvažnija tržišta za hrvatske robe, s obzirom na to da se na zajedničko europsko tržište odnosi 64,8 posto ukupnog robnog izvoza te 78 posto robnog uvoza.

  • +12
  • +9

Pliva predvodi izvozne pobjednike

Izvor: Pixsell / Autor: Goran Stanzl/PIXSELL

Najvažniji pojedinačni vanjskotrgovinski partneri Hrvatske su Italija, Njemačka i Slovenija. Izvoz u Italiju je porastao za 12,8 posto (na 1,9 milijardi eura), u Njemačku je izvezeno roba za 1,72 milijarde eura (18,5 posto više), dok je izvoz u Sloveniju pao za 2,4 posto, na 1,5 milijardi eura.

Istodobno, uvoz iz Njemačke iznosio je 3,4 milijarde eura i rastao je 8,4 posto. Uvoz iz Italije povećan je za 13,2 posto, na 2,82 milijarde eura, a iz Slovenije za 8,5 posto, na 2,34 milijarde eura.

Druga najvažnija skupina su zemlje CEFTA-e. Izvoz u te zemlje povećan je za 21,1 posto, na 2,4 milijarde eura, a uvoz za 15,8 posto, na 1,35 milijardi eura.

  • +11
  • +8

Proizvođači namještaja ozbiljno su podbacili

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Pritom je najveća robna razmjena ostvarena s Bosnom i Hercegovinom, u koju je izvezeno robe u vrijednosti od 1,37 milijardi eura (+22,1 posto), a uvezeno 685,2 milijuna eura (+19,5 posto). Slijedi Srbija, u koju je izvezeno robe za nešto više od 670 milijuna eura (+28,5 posto), dok je uvoz iz te zemlje povećan 15,5 posto, na 575 milijuna eura.

Najveće oscilacije u uvoznim i izvoznim rezultatima bilježe se kod izvaneuropskih zemalja, kod kojih je i vrijednost plasiranih roba znano niža. U izvozu je prošle godine hit bio Maroko sa skokom od 661,4 posto (s 10,7 na 81,8 milijuna eura), dok je enormni skok (+195,3 posto) uvoza došao iz Venezuele.

S druge strane, najviše je podbacio (-65,7 posto) izvoz na Maršalove Otoke, dok je dramatično (-75,4 posto) pao uvoz iz Egipta.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!